Smanjenje poticaja za izvoz u državnom proračunu za 2010. za više od trećine planiranog iznosa, prošlo je bez ikakvih reakcija u raspravi o rebalansu, premda je riječ o programu kojeg je upravo u svjetlu otežanih uvjeta za gospodarstvo Vlada isticala kao poticaj tvrtkama da izlaze na strana tržišta. Doduše, u usporedbi sa subvencijama koje istodobno dobiva brodogradnja, riječ je o znatno manjem iznosu. Planom je bilo osigurano 42,3 milijuna kuna, 15 posto više nego u 2009., ali je rebalansom taj iznos smanjen na 27,3 milijuna kuna.

Ne znaju za program
U Ministarstvu gospodarstva ističu kako je natječaj za poticaje još uvijek otvoren, a već je odobreno 11 milijuna kuna za 50 tvrtki. Riječ je o sredstvima za jačanje međunarodne konkurentnosti i uvođenje novih proizvoda, a poticaje mogu dobiti male i srednje, ali i velike, uz uvjet da najmanje 25 posto prihoda ostvaruju izvozom. Lani je, primjerice, nešto više od 35 milijuna kuna tih poticaja dobilo 150 tvrtki, među kojima su Saponia, Cimos, mali brodograditelji, tekstilci i druge izvozno orijentirane proizvodne tvrtke. Rezanje ionako skromnog fonda za jačanje izlaska na strana tržišta, izvoznici oštro kritiziraju. “U oba slučaja riječ je o vrlo malom iznosu, koji nije dostatan da omogući snažniji izlazak i veću konkurentnost naših proizvođača na drugim tržištima”, ističe potpredsjednik Hrvatskih izvoznika Ante Babić. On podsjeća na već poznati zahtjev HIZ-a da država izvoznicima pomogne osiguranjem izvoznih kredita, u čemu su izvoznici i “najtanji”.“Na žalost to nije predviđeno ni rebalansom, a po svemu sudeći neće biti ni u proračunu za 2011., iako ćemo to i dalje tražiti od Vlade”, kaže Babić.

Dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke u iznosu od 450 milijuna kuna gotovo je razina koju su izvoznici “zazivali” za Hrvatsku banku za obnovu i razvitak, koja već ima dobre proizvode za izvoznike, no nedostatno za njihove potrebe. “HPB nije izvozna banka, a kada bi HBOR-u povećavali kapital za 500 milijuna kuna godišnje, za pet godina osiguralo bi se 2,5 milijardi kuna, čime bi se izvoz povećao za 10 do 20 milijardi kuna”, ističe Babić. Umjesto da se smanjuju poticaji, taj je program, čini se, trebalo i više propagirati, jer mnogi za njega, sudeći prema razgovorima s nizom velikih izvoznih tvrtki, nisu niti znali. Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta, priznaje da ga rezanje poticaja izvoznicima nije razočaralo toliko koliko činjenica da se i dalje ne otvara rasprava kako i fiskalnom i monetarnom politikom jačati gospodarstvo. Sav rebalans, dodaje, ionako se sveo na prilagođavanje potrošnje stvarnoj situaciji.

Kako otplatiti dugove?
“Svaka kuna izvoznicima je velika stavka, a osobno sam i u ime HUP-a više puta apelirao da se stimulira izvoz, jer je izvoz jedini način povećanja mogućnosti otplate dugova, kao i povećanja konkurentnosti hrvatskih proizvoda u inozemstvu. Ovim potezom samo se destimulira izvoz, što je opasno i pogubno za hrvatsko gospodarstvo”, poručuje Ivan Miloloža, predsjednik Vijeća članova HUP-a.