Hrvatska poštanska banka u posljednje je vrijeme interesna sfera dviju skupina: dužnika u švicarskim francima koji nakon konverzije žele drugu banku te političkih opcija koji HPB u svojim programima spominju kao platformu za razvoj agrobanke. Obje je teme i ostale važne momente za “život” banke prokomentirao predsjednik uprave Tomislav Vuić. Stratešku usmjerenost na bivše dužnike u CHF potvrdio je na blagdanskom druženju s novinarima, ali i ‘zavrtjevši’ tržište spuštanjem kamata na kunske kredite na što je reagirala i konkurencija…

Par mjeseci je od povećanja kapitala, dišete li lakše ili je sad novi pritisak politički; uoči formiranja vlasti u državnoj banci?

Dišemo puno bolje. Konačno je visina kapitala adekvatna, a imamo prostora i za rast. Nakon neizvjesnosti hoće li će EK dati odobrenje i hoće li privatni dioničari uplatiti barem 30 posto od nužnih 550 milijuna kuna, imamo odlične poslovne rezultate, tržišni rast i puno bolju sliku o banci u hrvatskoj javnosti. Što se tiče formiranja vlasti, mi radimo svoj posao u korist naših klijenata i dioničara od kojih je najveći hrvatska država.

Nova je ideja da poslužite kao temelj za agrobanku. Što kažete na to?

Poljoprivreda definitivno zaslužuje više pažnje i strukturiranog pristupa, a važan dio procesa je i kreditiranje. Bolje razumijevanje poljoprivrede i poljoprivrednika te njihovo kvalitetnije praćenje jedan je od zadataka HPB-a. Potencijal banke, postojeća klijentska baza i infrastruktura puno su veći od temelja potrebnog za agrobanku. Imamo 640.000 klijenata s trendom rasta, druga smo banka po broju gotovinskih platnih transakcija i s velikim potencijalom mreže Hrvatske pošte. Sužavanje obujma poslovanja HPB-a nije ekonomski isplativo. U planu prezentiranom EK, koji je bio podloga za dokapitalizaciju, HPB je profilirana kao univerzalna banka koja će se još kvalitetnije okrenuti građanima i malom i srednjem gospodarstvu.

Koliko je uopće održiva ideja agrobanke sa stajališta rizika?

Nismo upoznati s detaljima ideje o agrobanci, ali generalno – velika koncentracija na jednu industriju znači veliki rizik. Trebalo bi uzeti u obzir i stanje naše poljoprivrede, kao i to da su iskustva sa specijaliziranim agrobankama uglavnom loša.

Počela je borba za dužnike u francima koji su skloni promijeniti banku. Što im možete ponuditi?

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Mi smo ponudili najpovoljnije uvjete koje u ovom momentu možemo: refinanciranje stambenih kredita u kunama počevši sa 4,8 posto kamate, ne naplaćujemo naknadu za obradu kreditnog zahtjeva te banka snosi trošak javnog bilježnika. Konkurencija je reagirala poboljšavanjem uvjeta i sada ćemo vidjeti hoće li i koliko klijenata doći, a koliko će ih ostati u svojim matičnim bankama.

HPB je dobrano iza drugih počela sa stambenim kreditiranjem zbog nedostatka izvora tako da u tom segmentu zaostajemo za konkurencijom, ali su trendovi pozitivni i naš tržišni udio ubrzano raste. Hrvatske banke su još uvijek kvalitetne i jake, dobro su strukturirane, moderne i po nekim stvarima bolje od svojih vlasnika. Sačuvale su stabilnost u teškom okruženju, što se često zaboravlja. Dakle, u redovnom tijeku stvari nije lako doći do novog, pogotovo dobrog klijenta pa bismo željeli ovu, kao i svaku drugu priliku na tržištu iskoristiti za svoje klijente i dioničare.

Dok su drugi u minusima zbog CHF-a, vama su rezultati izvrsni. Jeste li dobri jer su drugi loši i plaćaju teret švicarca ili to dugujete reorganizaciji?

Naši rezultati nemaju nikakve veze za švicarskim francima. Ako veći broj klijenata zamijeni te kredite s našim kunskima to će se tek vidjeti na rezultatu u budućnosti. Gubitak na kreditima u CHF kod konkurencije nas ne veseli, a i relativizira naše dobre brojke.

Nakon rekordne operativne dobiti u 2014. HPB je unatoč svim kapitalnim ograničenjima u 2015. iz kvartala u kvartal postavljala nove najbolje rezultate u svojoj povijesti. Dio rezultata proizlazi iz reorganizacije, a dobrom poslovanju pridonijeli su i stručnjaci akvizirani iz konkurentskih banaka.

Hoćete li produbljivati suradnju s Poštom? Možda s Croatia bankom?

Uskoro ćemo u poštanskim uredima biti sa svim osnovnim proizvodima za građanstvo, a nastojat ćemo podignuti razinu suradnje s poslovnim subjektima. Posebno nam je drago što suradnja nije stala niti promjenom predsjednika uprave HP-a, ovih smo dana učinili još nekoliko koraka 
naprijed.