Iz Agrokora je jučer pušten "bijeli dim". Najveći vjerovnici Agrokora i članovi Privremenog vjerovničkog vijeća dogovorili su nagodbu, potvrdila je predstavnica velikih dobavljača u vijeću Marica Vidaković i prije službene izjave izvanrednog povjerenika Fabrisa Peruška da se "sa sigurnošću može reći da imamo zakonski potrebnu dvotrećinsku potporu". Sada dogovore treba pretvoriti u pravno provediva rješenja, kaže, a izvanredna uprava radi na finalnom tekstu kako bi se čim prije poslao Privremenom vjerovničkom vijeću.

Prema Vidaković, odvjetnici bi to mogli pripremiti do sjednice PVV-a 8. lipnja, nakon čega prijedlog nagodbe ide na očitovanje Trgovačkom sudu. Ističući da zasad nagodbu osporavaju još Agram, Alka i Adris "čime dovode u pitanje proces nagodbe", Peruško je potvrdio i da je jučer Dubravko Grgić u ime Agram grupe rekao da je spreman pristati na dogovor i pristupiti nagodbi. "Pokazana je spremnost", oprezno je ustvrdio. Dodao je pritom da se i s Alcom (koja je kao i Adris grupa osporila tražbine po obveznicama) vode razgovori.

No, i dalje ostaje otvoreno pitanje Adrisa. Jaz očekivanja u pogledu namirenja na relaciji s Adrisom zasad je prevelik, no sve su procjene da bi Knighthead kao najistureniji obvezničar mogao biti spreman na dodatne ustupke želi li se što prije povući iz priče o Agrokoru. Agram invest je zbog osporavanja jamstava do jučer, uz Adris, bio najneugodniji "kamenčić u cipeli" izvanredne uprave i financijskih vjerovnika koji vode glavnu riječ u procesu nagodbe (ponajprije Sberbanka i Knightheada). Neslužbeno se tvrdi da bi dogovor s njima trebao značiti i uključivanje manjinskih dioničara u model namirenja (računa se, 2-5 posto). Osim toga, neslužbeno se tvrdi i da bi domaći dobavljači u novom Agrokoru trebali vlasnički trebali participirati oko osam posto, odnosno nešto više nego što se donedavno računalo.

Izvori bliski vladajućoj koaliciji tvrde da se u osiguravanje dvotrećinske potpore nagodbi ovih dana upregnula i Vlada, osobno potpredsjednik Tomislav Tolušić. Dio upućenih promatrača za nagodbu koristi izraz "sklepana", a ne postignuta, sugerirajući da upravo politika ima fiksaciju na to da se ona zaključi brže-bolje. Vlada je svoju (ne)uspješnost, a premijerPlenković i svoju političku karijeru nepotrebno gotovo pupčano vezao uz nagodbu bez preispitivanja spornih elemenata čak i nakon afere hotmail, tvrde. Goranko Fižulić jedan je od onih koji se s tim slaže.  "Čini se da je objava 'imamo nagodbu' u dobroj mjeri u funkciji PR-a,  spina koji je usmjeren i prema sudu. Reći ćemo da su se vjerovnici usuglasili oko nagodbu, pa zašto bi se sud onda tome opirao", kaže Fižulić, aludirajući da ni nakon objave nacrta nagodbe koji se usuglašava nema iznosa tražbina, jasno utvrđenih i od suda verificiranih skupina vjerovnika, nema stalnog vijeća, procjena imovine, ni financijskih izvješća.

S najavom otklanjanja osporavanja jamstava otpada veliki rizik od dugotrajnih parnica koje dok se ne riješe blokirale bi buduće vlasnike u raspolaganju stečenim udjelima unatoč sklopljenoj nagodbi koja nakon potvrde ima svojstvo ovršne isprave. Procjenjuje se da će se nagodba pokušati osporiti, ali navodno će glavna priča s rizicima zbog jamstava vrlo brzo biti passe. 

Prevagu u tom smjeru procesu osigurava postignuta glasačka većina, a kako se došlo do 2/3 većine glasova, opisao nam je dionik procesa: "Nakon što smo donijeli odluku da se ne može pristati na ničije ucjene, te da se ide u nagodbu bez obzira na osporavanja Adrisa, Alce i Agrama, odmah se javio Agram koji je rekao da pristaje na ponuđene uvjete i povlači sve tužbe. Očekujemo da isto učine i ostali!"  Kako sam Peruško, tako i pojedini veliki dobavljači u robama poručuju da ništa ne stoji na putu nagodbi, osim "tisuću tehničkih detalja koje ona nosi".

Za većinu njih tvrde da nisu sporni, ali ističu da je posrijedi teren pravnih novina koje će trebati rješavati. U vezi jamstava ipak vlada uvjerenje da bi bilo bolje rješenje da ih uprave operativnih kompanija proknjiže. Ako to ne učine, tvrde da će se to riješiti kroz nagodbu, što je i izgledno. Prema našim izvorima Fabris je već poslao nalog upravama da jamstva proknjiže u svojim knjigama koji one nisu uvažile. Uprave velikih sastavnica koncerna boje se toga i vlastite eventualne odgovornosti jer smatraju da im ni uputa povjerenika s mišljenjem revizora PWC nije dostatna za knjiženja. Stoga, ako jamstva ostanu samo na nivou bilješke u godišnjim izvješćima, ovaj problem riješit će se nagodbom u kojoj će vjerovnici kroz vodopadni raspored plaćanja to trebati riješiti, a pitanje je – kako. 

I dok naš izvor tvrdi da je to uglavnom rješivo dogovorom vjerovnika kroz EPM model, revizori s kojima smo razgovarali slažu se da sve što se postigne nagodbom, društva doista moraju proknjižiti. Načelno, TS baš i nema financijska znanja, dok su izvanbilančna knjiženja jamstava kao financijskog instrumenta suprotna MSFI-u koji ih definira kao rashod razdoblja u cijeloj svoti. Stoga neki dvoje da je knjiženje jamstava izvan bilance istinito izvješćivanje, te su skloniji tome da povjerenik ponovi nalog 'neposlušnim' upravama. No, već sljedeći tjedan očekuje se da bi Peruško mogao krenuti s papirima prema TS gdje će strukturu nagodbe navodno prezentirati sutkinji koja vodi Agrokorov predmet. Ideja je sljedeća: ako bude zadovoljna, na toj osnovi će se nastaviti pripremati dokumentacija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

To znači nastavak forme konzultacija izvanredne uprave s TS, ali ne u formi da bi sud donio preuranjenu odluku o tome da prihvaća prijedlog teksta prije glasovanja.

"Prihvatljivo je da se neslužbeno daje sucu taj tekst kako bi se što više uskladili stavovi sa sucem zbog ovlasti suca formalno kasnije kod potvrde nagodbe rješenjem. Naime, Lex daje gotovo diskrecijsku ovlast sudu da potvrdi ili ne. Stoga načelno, cilj i suda i vjerovnika treba biti da se glasa o zakonitom tekstu. Jedino što je formalno nemoguće je ispitati stav VTS-a. Ako sve skupine kod glasanja prihvate nagodbu sud je načelno mora potvrditi. Ako se glasa na 2/3, sud treba ispitati zašto neka skupina nije prihvatila", kaže iskusni pravnik. Inače Lex ne daje ovlast sudu da prihvaća ili odbija tekst nagodbe prije glasovanja, već mora sazvati ročište. Također, sud je ovlašten i dužan nakon glasovanja potvrditi ili ne.