Dvije trećine tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, članica Američke trgovinske komore, zadovoljno je prošlom godinom, a polovina svih ispitanih u velikom godišnjem istraživanju primijetila je pozitivne promjene poslovne klime u zadnjih pet godina.

Druga strana medalje, jer uvijek postoji ono “ali”, jest usporedba s regijom: čak polovica anketiranih smatra da je u Hrvatskoj poslovna klima lošija nego u susjednim zemljama, pokazuje treće po redu istraživanje AmChama koji je anketirao više od 250 tvrtki u Hrvatskoj u kojima radi više od 88.000 zaposlenih.

Odvagujući klimu u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama jugoistočne Europe navode minuse malog tržišta, visokih poreza i spore administracije. Najvećim prednostima vide članstvo u EU, turistički potencijal i geostrateški položaj zemlje. Unatoč četiri kruga porezne reforme, u 2019. glavni ograničavajući faktor bio im je skup rad, potom manjak odgovarajuće radne snage te veliko porezno opterećenje.

Uhvatili se ukoštac
Takvi rezultati iznenadili su i AmCham, baš zato jer je manjak radnika prošle godine naglo iskočio na prvo mjesto ljestvice “gorućih” problema, a otvaranjem susjednih tržišta rada (poput Austrije) njegovo rješenje nije skoro na horizontu.

Izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić smatra da su se nakon šoka u 2018., poslodavci prošle godine uhvatili ukoštac s tim problemom, no zadržavanje radnika za njih dolazi uz previsoka davanja koje nameće država. “Treba voditi računa da su i druge zemlje u okruženju radile na svojim uvjetima poslovanja.

U Rumunjskoj i Bugarskoj rad se oporezuje s 10 posto, Češkoj s 20 i 23 posto, Slovačku 19 i 25 nakon određenog praga 25 posto, prilično su konkurentni u odnosu na Hrvatsku koja u ovom trenu ima dohodak oporezuje po početnoj stopi od 24 posto, odnosno 36 posto za iznose veće od 48.000 eura godišnje”, ističe Doko Jelušić.

“Treba raditi na konkurentnosti i kontinuirano poboljšavati poslovno okruženje, ali pritom ne treba zaboraviti da to isto rade i drugi”, kaže. Godišnje ispitivanje pulsa AmChamovih članica u brojkama izgleda ovako: oko 67 posto ispitanih ostvarilo je dobre poslovne rezultate u 2019., a 55 posto je dodatno zapošljavalo. U ocjeni zadnjih pet godina prevladava pozitivno mišljenje jer 49 posto ispitanika vidi pozitivne pomake u poslovnom okruženju.

Dobre najave za budućnost
Dobre su i najave za budućnost, kaže Doko Jelušić, budući da oko 80 posto kompanija planira daljnju ekspanziju u Hrvatskoj, a samo njih 2 posto kontrakciju svojeg poslovanja. Dodatno zapošljavanje u iduće tri godine najavilo je čak 71 posto ispitanih, a u prosjeku se će tražiti o 20 ili više radnika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U međuvremenu, golem posao državu čeka na dva dobro poznata “bojna” polja – administraciji i pravosuđu. Utjecaj spore državne administracije negativnim vidi 38 posto ispitanih tvrtki. Brojne kompanije koje se bore za dio tržišnog kolača u Hrvatskoj tome su se očito prilagodili jer ih sličan broj (36 posto) utjecaj administracije drži neutralnom na svoje aktivnosti.

Pravosuđe je pak bez sumnje detektirano kao problem ; više od četiri od deset tvrtki vidi ga negativnim ili značajno negativnim, a da je pravni sustav na njih imao pozitivnog efekta izjasnilo – dva posto.