Na izradi novog Zakona o privatizaciji, čini se, Vlada sa socijalnim partnerima nije daleko odmakla. Proteklih dana održano je više sastanaka na kojima su analizirani radni materijal i primjedbe socijalnih partnera, najprije između potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, sindikalnih središnjica i Hrvatske udruge poslodavaca, a potom je jučer održana i radionica na kojoj su još sudjelovali i predstavnici Svjetske banke, Hrvatskog fonda za privatizaciju, te dekan Ekonomskog fakulteta Darko Tipurić, inače jedan od autora zakonskog prijedloga i stručnjak za radničko dioničarstvo.

Uloga Svjetske banke
Dok poslodavci smatraju da je Vlada bila maksimalno korektna u izradi novog zakona, sindikati su prilično podijeljeni oko razvoja događaja. Dijelu sindikata i dalje nije prihvatljiva Vladina ponuda te traže da se radnicima u preostalim neprivatiziranim poduzećima ponudi mogućnost stjecanja dionica uz povlaštene uvjete i u većem udjelu od kontrolnog paketa, koliko se sada predlaže zakonom, a traže i znatniji diskont od predviđenih 25 posto od prosječne cijene u razdoblju od tri mjeseca prije zaključenja transakcije. Jedino zanimljivo, tvrdi dio sindikata, radnicima može biti dioničarstvo kojim će steći više od kontrolnog paketa, odnosno više od većinskog paketa. Pojedini sindikalci revoltirani su što Vlada “i dalje sluša diktate Svjetske banke, a ne radnike”, te zaključuju kako je “radničko dioničarstvo u Hrvatskoj vrlo upitno nastavi li Vlada smjerom kojim se krenulo”. Svjetskoj banci neprihvatljivo je, naime, da radnici uz posebne uvjete stječu više od 15 posto dionica, da umjesto njih d.o.o. preko kojega će se izvršiti transakciju osniva matično društvo koje se kupuje, kao i da ga se kupuje njegovim sredstvima, odnosno da matično društvo jamči za otplatu anuiteta za dionice radnika. Dijelu sindikata, pak, potonji je zahtjev izuzetno odbojan te drže da nije realno da bi banke pratile radnike samo na temelju njihovih plaća i bez drugih jamstava. Poslodavci su s druge strane vrlo zadovoljni novim zakonom o privatizaciji. Đuro Popijač, glavni ravnatelj HUP-a, ističe kako je rasprava o tom zakonu otišla u pogrešnom smjeru i svođenjem samo na jednu temu, na radničko dioničarstvo, zasjenila dobre pomake koje će u privatizacijskoj praksi taj zakon zasigurno donijeti. Prije svega, ističe kako se zakonom precizira pravila za vrednovanje ponuda, što će smanjiti mogućnost političkog utjecaja na izbor strateškog partnera i učiniti privatizaciju transparentnijom. Između ostaloga, novi zakon će bolje utvrditi praćenje provedbe kupoprodajnih ugovora i kaznene odredbe. Sa stajališta poslodavaca, predloženi model radničkog dioničarstva u privatizaciji prihvatljiv je i maksimum koji Vlada objektivno i može prihvatiti.

Socijalne klauzule
Sindikatima koji inzistiraju da im se omogući stjecanje većeg broja dionica od 25 posto temeljenog kapitala Popijač ističe da u slučajevima gdje postoji takav interes to zakon ne priječi. Više od 25 posto dionica radnici i menadžment mogu steći ako se organiziraju, no ne pod povlaštenim uvjetima, nego u ravnopravnoj utakmici na tržištu. U radnoj varijanti zakonskog prijedloga i nema novina, izuzev da je preimenovan u Zakon o privatizaciji objedinjenog državnog portfelja, no potpredsjednik Vlade sindikatima je najavio spremnost unošenja nekih socijalnih klauzula, poput dokupa staža za starije djelatnike, dok bi se prihvatilo i zahtjeve da se turističko zemljište ne prodaje, već daje u dugoročnu koncesiju. Socijalnim je partnerima potpredsjednik Vlade najavio i da će se radničko dioničarstvo, osim zakonom o privatizaciji urediti i posebnim zakonom, kako bi se omogućilo njegovo provođenje i u drugim tvrtkama u kojima za to eventualno bude interesa i radnika i vlasnika.