U Hrvatskoj su krajem travnja u evidenciji nezaposlenih bila 148.744 građanina, što je njih 6844 manje nego prethodnog mjeseca, te 10.490 osoba manje nego u istom mjesecu 2020. No, bez obzira na pad nezaposlenosti u čak 19 županija u odnosu na ožujak, Hrvatska i dalje muku muči s pronalaskom građevinskih, turističkih, radnika IT sektora kao i onih iskusnih u uslužnim djelatnostima.

Hrvatska nema dovoljno zidara, tesara, armirača, radnika visokogradnje i niskogradnje, programera, pekara, mesara, kuhara nacionalne kuhinje, slastičara, limara, bravara, autolimara, krovopokrivača, vodoinstalatera i elektroinstalatera.

Lista stručnjaka koji nedostaju doseže broj od 43 zanimanja, a na tom su popisu i automehaničari, soboslikari, monteri cjevovoda, stolari, monteri građevinskih elemenata, rukovatelji građevinskim strojevima, klesari. Ta se slika neće skoro popraviti sudeći prema interesima budućih srednjoškolaca – koje deficitarna zanimanja u većoj mjeri ne interesiraju, čak ni onda kada se upravo za njih može dobiti i stipendija i osigurano radno mjesto po završetku školovanja.

opasna nuspojava

Znanstvenici: Riješili smo uzrok pojave krvnih ugrušaka kod cjepiva

Rasterećena ‘utega’

Strateški partner ulazi u Tehniku, u igri domaći, ali i ulagači iz Azije i Australije

“Dva su razloga za manjak radnika. Loše strukovno obrazovanje i to što država ne kontrolira plaće po kolektivnim ugovorima. One u građevinarstvu trebaju biti 30 do 50 posto više nego, primjerice, u trgovini”, kaže za Večernji list Mirko Habijanec, predsjednik uprave građevinske tvrtke Radnik.

Spas jesu strani radnici, a koliko je situacija ozbiljna, svjedoči i podatak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, po kojem su 2634 poslodavca od početka godine do travnja zatražila radnu dozvolu za strance.

Najviše su se među strancima tražili i odmah zapošljavali zidari koji su onda u Hrvatskoj zarađivali prosječnu bruto plaću od 5080 kuna, tesari s prosječnom bruto plaćom od 5238,06 kuna, elektroinstalateri s prosječnom bruto plaćom od 5507,40 kuna. Stranim se pekarima isplaćivalo 4643,60 kuna, a dvjestotinjak kuna manje i čistačicama koje su također na listama najtraženijih.

Do početka svibnja 2021. izdano je, inače, 13.755 dozvola za boravak i rad, najviše u graditeljstvu, turizmu i prometu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost