Najčešće pritužbe koje je Ured pravobraniteljice zaprimio tijekom 2013. godine u području zapošljavanja i rada ne razlikuju se uvelike u odnosu na razdoblje 2012. godine.

Kako pojašnjava Branka Meić, savjetnica Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, radi se o pritužbama na kršenje prava pri ostvarivanju prednosti pri zapošljavanju, nejasna tumačenja odredbi Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (OSI), neosiguravanju razumne prilagodbe te savjetovanjima o pravima i upućivanjima preporuka poslodavcima u svrhu upoznavanja s obvezama koje proizlaze iz spomenutog Zakona.U zapošljavanju osoba s invaliditetom u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. godine, posredovanjem Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, zaposleno je ukupno 1744 osoba s invaliditetom, što je za 22,73 posto više zaposlenih OIS-a nego što je bilo u 2012. godini kada je ukupno zaposleno 1421 osoba s invaliditetom. Dana 31. prosinca 2013. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je više (6789) nezaposlenih osoba s invaliditetom nego što je to bio slučaj 31. prosinca 2012. godine (6607), pri čemu je indeks kretanja nezaposlenosti u padu u odnosu na usporedni podatak u 2012. godini.

Rast interesa
U 2013. godini Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom isplatio je ukupno 24.364.598 kuna poticaja za 408 poslodavaca i 1349 osoba s invaliditetom. Kada usporedimo podatke sa 2012. godinom (kada je 378 poslodavaca za 1297 osoba koristilo poticaje) bilježimo neznatni rast. Međutim, kada pogledamo iznos sredstava dobiva se podatak da su sredstva za poticaje isplaćena u 2012. godini bila veća (26.035.034,95 kn).Prema tablici, vidljivo je da se struktura poticaja u 2013. godini u bitnome ne razlikuje od strukture poticaja u prethodnoj godini, osim kod prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada gdje postoji značajna razlika u odnosu na 2012. godinu, kada je Fond za ovu svrhu poslodavcima isplatio 929.277 kuna. Ovaj podatak govori da je pretežiti dio sredstava za poticaje korišten na održavanje postojeće zaposlenosti osoba s invaliditetom, a ne na poticaje usmjerene na novo zapošljavanje. Osobe s invaliditetom se često pritužuju da ih poslodavci ne žele zaposliti ili jednostavno odbacuju njihove prijave za posao, smatrajući da one nisu sposobne izvršavati određene zadatke i/ili da bi njihovo zapošljavanje bilo preskupo. Međutim, često u osnovi ovakvog stava leže strah i neznanje kao i prisutnost stereotipa koji više naglašava invaliditet, nego sposobnosti pojedinca. Uobičajeno su troškovi prilagodbi radnicima s invaliditetom minimalni, a u većini i nije potrebno provesti nikakve prilagodbe.

Poticaji i pogodnosti
"Mnoga iskustva potvrđuju da osobe s invaliditetom pokazuju veći interes i motiviranost za poslove i imaju manju stopu bolovanja, a poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom uživaju uz konkretne poticaje i brojne pogodnosti (veći radni moral, bolju poslovnu klimu, veći broj zainteresiranih klijenata i sl.). Brojni primjeri zaposlenih osoba s invaliditetom govore da su one pokazale vrlo visoku razinu uspješnosti kada je riječ o obavljanju svog posla i kada se radi o stopi zadržavanja svog radnog mjesta, kao i veći postotak dolaženja na posao u odnosu na njihove kolege koje nemaju invaliditet. Uz to, troškovi prilagodbi radnicima s invaliditetom često su minimalni, a za većinu uopće nije potrebno provesti nikakve prilagodbe. Analize su pokazale kako se poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom susreću s brojnim pogodnostima, koje uključuju povećani radni moral i veći broj zainteresiranih klijenata", kaže Branka Meić. 

Rodne razlike
Iz Ureda Pravobraniteljice pojašnjavau da je u Hrvatskoj većina radnika s invaliditetom zaposlena u neformalnom sektoru, u kojem je zaštita radnika ograničena i posao nesiguran. Žene s invaliditetom imaju još manju mogućnost zaposlenja od muškaraca, a ako ih se i zaposli, zarađuju manje. Također jedan od velikih nedostataka je i mogućnost obrazovanja i izobrazbe koja je osobama s invaliditetom dodatno ograničena zbog nedostatka osnovnog preduvjeta-pristupačnosti a onda i svih drugih vrsta podrški.Prepreke većem rastu zaposlenosti osoba s invaliditetom u našoj zemlji sve manje se očituju u stavovima poslodavaca, a sve je veći problem rigidnost obrazovnog sustava koji još uvijek ne slijedi potrebe tržišta rada i ne povezuje ih s mogućnostima osoba s invaliditetom. Posebno je naglašen problem izostanka pravne regulative u području profesionalne rehabilitacije i uvođenja različitih modaliteta zapošljavanja, fleksibilnih oblika rada i poticanja samozapošljavanja. 

Poslovni dnevnik uz podršku Ministarstva rada i mirovinskog sustava organizira društveno odgovorni projekt "Iskustvo zlata vrijedi 2014." te u suradnji s partnerima-poslodavcima omogućuje studentima s invaliditetom, koji se prijave na natječaj, radnu praksu s eventualnom kasnijom mogućnošću zapošljavanja. Na natječaj se mogu prijaviti svi redovni studenti s invaliditetom, bez obzira koji fakultet pohađaju. Prijave na natječaj traju od 14. travnja do 15. lipnja 2014. godine.  Na natječaj se možete prijaviti ovdje. Više o projektu Iskustvo zlata vrijedi doznajte na www.poslovni.hr/iskustvo-zlata-vrijedi.