Više od 20.000 nezaposlenih u našoj zemlji, prema anketi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), spremno je raditi u turizmu. Da je zaista tako, pokazala je i krcata dvorana Gradski vrt u Osijeku u petak na 3. Danima poslova u turizmu, kroz koju je prošlo više od 4000 Slavonaca. Osim u gradu na Dravi, ista će manifestacija biti u petak u Zagrebu te 1. veljače u Splitu. Riječ je o zajedničkom projektu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, Ministarstva turizma, HZZ-a i Hrvatske turističke zajednice (HTZ). Iza Marijane Vukmirice već su dvije odrađene sezone na Jadranu, a s tim je iskustvom vise nego zadovoljna.

"Želim raditi u sezoni na moru jer su plaće veće. U Slavoniji radimo za minimalac i to se, barem meni, ne isplati, a vjerujem kako većina građana razmišlja jednako. Plaće su u turizmu porasle, a poslodavci su počeli cijeniti radnike. Davala sam sto posto od sebe i obje su mi sezone bile uspješne", priča Marijana. Prvo je ljeto za kruh zarađivala kao "obični radnik" u hotelu, a na koncu je posluživala goste za doručkom. Bila je nekvalificirani radnik, a danas je pomoćni kuhar. "Samo volja, trud i rad!", smješka se ova 48-godišnjakinja, inače majka petero djece. Mario Vukušić u svom je životopisu nakupio čak petnaestak odrađenih sezona.

Nove osnažene mjere
"Volio bih, naravno, naći stalan posao, ali situacija je u Hrvatskoj takva da su mnogi primorani otići u inozemstvo. Imao sam loše iskustvo u restoranima u Slavoniji, nisu mi plaćali doprinose, plaća je bila neredovita, a davali su mi ju na ruke. Zato i idem na more", iskreno će Mario. Kao čistačica i pomoćna radnica šest je sezona odradila 59-godišnja Ana Rabik iz Vinkovaca.

" I idem opet u sezonu! Zarađivala sam oko 5000 kuna na mjesec. Obućar sam po struci, ali dobila sam otkaz u Borovu 2003. godine i bila sam nezaposlena punih 10 godina", prikazuje ona. Svi su naši sugovornici, kažu, spremni zasukati rukave i živjeti i raditi u svojoj zemlji. "One koji su zaželjeli raditi u turzimu, a takvih je 20-ak tisuća, spajamo direktno s poslodavcima kroz Dane poslova u turizmu. Interes i želja Vlade RH jest aktivirati domaću radnu snagu, kako bi uvoz bio što manji, a za to smo pripremili i nove osnažene mjere politike zapošljavanja. Više od dvije milijarde kuna, ukupno, imamo ove godine za zapošljavanje, prošle i pretprošle smo osigurali 4,5 milijarde. Dio je za aktivne mjere zapošljavanja, a tu bih posebno istaknuo mjeru stalnog sezonca, koja osigurava rad u sezoni, ali isto tako i određena primanja kad nije sezona", naveo je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić.

Analiza protekle sezone pokazala je, dodao je, kako su najveće hotelske kuće koje zapošljavaju 3000 do 5000 djelatnika, iskoristile samo 200 kvota za uvoz radne snage pojedinačno. Često problem znaju biti, pak, mali poslodavci, koji na vrijeme ne krenu pripremati sezonu.  " Isto tako, Vlada radi okvir za povećanje plaća. Prosječna plaća u Hrvatskoj porasla je za 710 kuna, a minimalnu smo povisili na 3000 kuna, što je 9-postotno povećanje. Upravo s rastom plaća i svim mjerama koje doprinosimo, napravit će se mogućnost za što veći ostanak mladih ljudi u Hrvatskoj", ističe ministar.

" Turistička je godina već započela, a uspjeh, imidž hrvatskog turizma ovisi o svakom pojedincu zaposlenom u tom sektoru. Okrećemo se, stoga, prema radnoj snazi na našem tržištu rada. Vlada je pomogla poslodavcima i oslobodila ih određenih nameta, po pitanju toplog obroka i smještaja sezonskih radnika, a taj dio novca, oko 300 milijuna kuna, prelio se upravo za plaće zaposlenih u turizmu i vjerujemo da je njihov status puno bolji nego prije nekoliko godina", nadovezao se Frano Matušić, državni tajnik u Ministarstvu turizma.  

I đaci i studenti na meti
"Vjerujemo kako će 2019. biti najbolja godina u povijesti hrvatskog turizma pa apeliramo na sve koji imaju interes za radom u turizmu da se jave i mogu praktički odmah početi raditi, jer takve su danas potrebe", nastavio je Matušić. Podsjetio je na šest centara kompetentnosti, u Osijeku i Zabou, te Opatiji, Puli, Splitu i Dubrovniku, i kako će oko 500 milijuna kuna biti na raspolaganju za razvoj, infrastrukturu u sljedećim godinama, i to iz EU fondova. Već dva mjeseca hotelske kuće intezivno rade na privlačenju domaće radne  snage, a to je glavni cilj, istaknuto je, i HZZ-u. "Na sjamove poslova pozvali smo i učenike srednjih škola te studente turizma, kako bismo ih što više animirali da prihvate posao. Jedna od naših glavnih aktivnosti je i prekvalifikacija nezaposlenih, a dosad smo za turistički sektor osposobili oko 2500 osoba", kazao je Ante Lončar, ravnatelj HZZ-a.

Okupilo se u Osijeku 78 poslodavaca, a očekuje se kako će se na sva tri sajma predstaviti oko 220 njih. Gužva je bila pred štandom Valamar Riviere. "Tražimo sve sezonske radnike za hotelske operacije: konobar, kuhar, servir, sobarica, čistačica, radnik na bazenu, održavanju, recepcioner… Na razini cijele grupacije ove ćemo godine imati ukupno 7000 zaposlenika, i to je čak 400 radnika više nego lani", započinje Tina Pamić, Valamarova specijalistica u ljudskim potencijalima u Poreču. Na prijavu za posao u ovoj tvrtki doslovce se čekalo u redu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

"Prvo nas pitaju za plaću, a potom kakav smještaj pružamo, koliko toplih obroka. Mi imamo jako dobre uvjete, naša minimalna neto plaća je 5000 kuna mjesečno za bilo koje radno mjesto. Osim toga, nudimo tri topla obroka, smještaj koji nam je na sve boljoj razini, trudimo se da radnicima bude udobno i ugodno daleko od njihovih kuća. Znači, to su jednokrevetne i dvokrevetne sobe s internetom, televizijom, perilicama, sušionicama, prostorijama za igru, odmor, zabavu, Playstationom…", opisuje Tina Pamić.

Trude se, dodaje, produživati ugovore sezoncima koji su dobri, proaktivni, ambiciozni, imaju volje i želje. "Imamo mjere stalnih sezonaca, a korisnici tih mjera imaju i prednost za dobivanje ugovora na neodređeno. Lani smo imali oko 1000 stalnih sezonaca, od njih je čak 150 dobilo ugovor na neodređeno", iznosi ona. Stalni sezonac je, pojašnjava, mjera u suradnji s HZZ-om, a radnik tako radi šest mjeseci, a šest je mjeseci kod kuće i za to vrijeme dobiva naknadu.  "Međutim, imamo i svoj program Valamar + 3, gdje jamčimo radniku da radi minimalno devet mjeseci, a dok je tri mjeseca doma plaćeno mu je mirovinsko osiguranje i dobiva određenu naknadu", zaključuje naša sugovornica.  

Iskusnom kuharu i 14.000 kuna
Jadran d.d. iz Crikvenice traži čistačice, sobarice, kuhare, pomoćno osoblje u kuhinji, konobare… "Za sobaricu je plaća 3500 kuna minimalno, za osam sati rada, a imamo i dodatak za nedjelju, praznike, popodnevnu smjenu. Jedan dan je slobodna, a prekovremene se sate ili isplaćuje ili preraspodjeljuje u radno vrijeme pa se onda radniku produži ugovor nakon završetka sezone", objašnjavaju u Jadranu. Tramonto s Korčule traži kuhare.

" Početna plaća za mlade kuhare je od tisuću eura, a za one s iskustvom 13.000 do 14.000 kuna pa naviše. Otvorena je nova kuhinja pa tražimo mladi tim koji će se s njome uhvatiti u koštac", kažu nam u Tramontu, čiji je glavni kuhar Radovan Žagar – Slavonac pa su se u isti kraj zaputili po još radnika.