U Hrvatskoj je oglašeno 26.000 slobodnih radnih mjesta. Listu najtraženijih predvode kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari i kuhinjski radnici, a slijede ih vozači, diplomirani ekonomisti, zidari i medicinske sestre.

Bez obzira na to što je država dala zeleno svjetlo za 7000 stranaca, tvrtke ne smanjuju pritisak za nove kvote, a urgentno je stanje u brodogradnji, strojogradnji, građevini i prijevozu. Prema procjenama poduzetnika, posla ima za još 15 tisuća stranaca. Povrh toga HUP se žali da presporo dobivaju suglasnosti i za odobrene kvote te traže da se mijenjaju pravila za strance.  Čak i šef sindikata metalaca Vedran Dragičević  navodi da je upitna realizacija 1,5 milijarda eura ugovorenih poslova u brodogradnji. Procjenjuje se da je zadnjih sedam-osam godina otišlo oko 20 tisuća metalaca koji su našli posao u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i skandinavskim zemljama. Da se vrate, svi bi mogli naći posao kod kuće! "Ljudi će se vraćati ako im se osnovnu plaća poveća na tisuću eura neto.  

Sindikat neće biti protiv stranih radnika jer je i nama u interesu da se ugovoreni poslovi obave, ali tražimo da se  povećaju plaće", ističe Dragičević. Stanje na tržištu rada je takvo da će tvrtke doista morati stubokom promijeniti odnos prema zaposlenima, no HUP s rezervom gleda na povećanje plaća."Naše tvrtke nadmeću se na otvorenom tržištu i moraju biti u stanju ponuditi konkurentne cijene usprkos tome što su opterećene vrlo visokim troškovima. Zbog toga je prostora za povećanje plaća  malo i situacija je različita unutar pojedinih industrija", navodi Admira Ribičić, direktorica u HUP- u uz opasku da je problem odlaska ljudi iz zemlje ili nedostatka radne snage samo dijelom vezan uz visinu plaća. Kao primjer navodi da  ICT industriji koja ima visoke plaće nedostaje tisuće ljudi.

 Na Zavodu za zapošljavanje pojašnjavaju da su na sajmovima prikupili deset tisuća molbi sezonaca koji čekaju poziv da počnu raditi, no iz turističke branše tvrde da je i to malo. Ove bi godine razne programe dodatnog osposobljavanja i prekvalifikacije trebalo proći oko osam tisuća nezaposlenih za rad u ugostiteljstvu i turizmu, brodogradnji, građevini i metalskoj industriji. Ovisno o programu njihovo će školovanje trajati 3 do 9 mjeseci, no na burzi podsjećaju da tvrtke mogu i samostalno tražiti potpore za osposobljavanje radnika. One to, zasad, rijetko čine. "Svi bi htjeli gotovog čovjeka, nitko ne bi uložio u njega", kaže stručnjakinja uključena u proces.

No zato su veliku nervozu izazvali novi kriteriji za korištenje stručnog osposobljavanja jer je država uvela dodatne kontrole. U turizmu  kulminacija tek slijedi. Da je problem stariji od dvije-tri sezone oslikava priča iz Srednje škole Ambroza Haračića u Lošinju. Među 297 učenika budućih je konobara – tri. A kako se rekordne sezone redaju, tako je i problem sve vidljiviji. Gostiju će biti više, otvara se i pedesetak novih hotela, ali mnogi su se sudarili s odljevom radne snage pa je i potraga počela ranije. Neki su još koncem 2016., uz ugovore za stalne sezonce, plaću i radni staž za cijelu godinu sezoncima isplaćivali božićnice, regrese, jubilarne nagrade… Ukupne, pak, brojke nisu male. Turizmu koji stalno zapošljava oko 95.000 ljudi treba i oko 30.000 sezonaca.