U koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu održan je najveći ovogodišnji poslovno-edukativni događaj u regiji – Pliva Business Forum. Zvijezda konferencije pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika, a u organizaciji poslovnog tjednika Lider i Veleučilišta Vern, bio je Michael Porter, profesor na sveučilištu Harvard i otac koncepta nacionalne konkurentnosti. Njegovo je predavanje bilo posvećeno konkurentskim strategijama za treći milenij. “Pitanje je kako Hrvatskoj ide proces građenja konkurentnosti i produktivnosti, a tu trebate biti iskreni. Primjetio sam da one zemlje koje su kritične same prema sebi najbolje prolaze u tom procesu” – rekao je Porter. Istaknuo je i potrebu za stalnom edukacijom koja dovodi do veće produktivnosti, a time i većih plaća.

Inovacije bez uspjeha
“Vaš rad nije produktivan na razini standarda kojim živite. Hrvati žive iznad svojih objektivnih mogućnosti”, rekao je Porter i dodao da je većina ulaganja koncentirana na mali broj sektora. No, istaknuo je kako je Hrvatska dobra u inovacijama, ali tu ponovno nedostaje karika između pretvaranja tih inovacija u poslovni uspjeh. “Vlada je u Hrvatskoj jednostavno prevelika. Toliko je velika i skupa da remeti raspodjelu vrijednosti, a to je njezina osnovna zadaća. Jer Vlada ne stvara bogatstvo ona ga samo preraspodjeljuje” tvrdi harvardski profesor. Goran Radman, nastupajući dekan Veleučilišta Vern u prvome predavanju govorio je o konkurentnosti Hrvatske na međunarodnoj razini i načinima na koji se situacija može popraviti. Naglasio je da se Hrvatsku na svjetskom ekonomskom planu uglavnom može prepoznati po njezinom tranzicijskom položaju. Hrvatska se ekonomija naime pred osam godina počela pretvarati iz ekonomije investicija u ekonomiju inovativnosti. Nažalost, to je uglavnom bila posljedica okolnosti, a ne svjesnog i dobro promišljenog gospodarskog plana, pa se osam godina kasnije država još uvijek nalazi na gotovo istoj poziciji.

Jačanje obrazovanja
Prema njegovom mišljenju, morat će se ojačati društvene institucije i restrukturirati javni sektor, a jedan od glavnih preduvjeta je i izgrađivanje kvalitetnog i modernog obrazovnog i znanstvenog sustava. Srž problema koji muči Hrvatsku je u tome da će se morati ostvariti mnogo bolji dijalog i transfer znanja između privatnog i javnog sektora, te uvođenje pristupa sinergije. Uz to, svi su se složili da je u svakom slučaju ekonomiji izuzetno važno znanje i poboljšanje efikasnosti u poslovanju. Matko Bolonča, predsjednik Uprave Plive, posebno se osvrnuo na veliko poboljšanje efikasnosti Plive kroz nova znanja vanjskih suradnika. Po pitanju krize, Ivica Mudrinić, predsjednik uprave HT-a, rekao je da ona u hrvatskoj nije ni približno završila. Po tome pitanju je hrvatska Vlada nedavno od ekonomista dobila pet vrlo jasnih preporuka, a kao glavni problem vidi nedostatak jasnoće po pitanju hrvatskih prioriteta.

Regionalno tržište

Suradnja
Slobodan Vučićević, predsjednik uprave Droga Kolinska, upozorio je na okruglom stolu da je regionalna suradnja od posebne važnosti. Logično je da svaka zemlja štiti svoje tržište, ali kada je riječ o izvozu regionalni susjedi su prvi kojima bi se trebali okrenuti.

Orijentiranost na susjede
U prilog tome ide i činjenica da Hrvatska, prema njegovim saznanjima, trgovinski suficit ima jedino sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.Paradoksalno je to što Srbija pak, po njegovim riječima, u Crnu Goru izvozi tri puta više nego u Rusiju.