"To je presedan. Da sam u Zagrebu, odavno bih zvao sve međunarodne institucije za ljudska prava u EU jer sumnjam da u uređenim zemljama ima takvih apsurda ", žali se 79-godišnji Zoran Bjelovučić iz Drača na Pelješcu, kojega Porezna uprava ovih dana tereti za porezni dug za garažu kupljenu u bivšoj državi prije 46 godina.

U zemlji tisuća tvrtki i obrta u stečajevima „teškim" milijarde kuna, od kojih mnogi nikada nisu platili ni lipe poreza – niti će – zagrebačka podružnica Porezne uprave gotovo pola stoljeća kasnije od njega potražuje 1707,95 kuna iako on tvrdi da je porez na promet nekretnina za garažu kupljenu 1969. platio. Da postoji dugovanje u Poreznoj su shvatili tek na osnovi kupoprodajnog ugovora iz 2008. kada je u posjed Bjelovučićeve garaže ušao novi vlasnik. Prvo rješenje o dugovanju stiže 2011., slijede žalbe i nova rješenja od kojih posljednje ove godine. Bjelovučić, tvrdi se, ničim nije mogao dokazati da je porez prije 46 godina doista platio, a iako se pozivao i na zastaru, i to opovrgavaju. Apsolutni rok zastare je, tvrde, šest godina, a kako su oni od saznanja za porezni dug 4. prosinca 2008. proteklih godina i djelovali, zastara prava na utvrđivanje poreza, kamata i troškova ovrhe još nije nastupila. Da apsurd bude veći, na garaže kupljene između 1979. i 1989. u Zagrebu je na snazi bilo oslobođenje od poreza.

No i uz prijetnju ovrhe, Bjelovučić, koji je pomoć potražio od Društva Potrošač i Večernjeg lista, tvrdi da Poreznoj neće platiti ni kune. Iz principa.

"Staroga čovjeka prave budalom. Po kojem ja to zakonu trebam čuvati račun ili priznanicu od poreza 50 godina", pita Bjelovučić. I da je postojao dug, kojega, decidirano tvrdi, nema, gdje su poreznici bili svih tih godina?

Ovlašteni porezni savjetnik mr. sc. Ilija Braovac tvrdi da je stav Porezne uprave kako u Bjelovučićevu slučaju nije nastupila apsolutna zastara prava na utvrđivanje poreza na promet nekretnina zbog saznanja tek u 2008. pogrešan, na zakonu neosnovan i tendenciozan. Da porezno tijelo pogrešno tumači i primjenjuje odredbe Općeg poreznog zakona (OPZ) govori i sudska praksa (Upravni sud u Rijeci, Usl-626/13) koja je za isti slučaj poput njegova presudila kako nema osnove da se početak tijeka zastare odgađa do trenutka saznanja Porezne uprave da je netko propustio podnijeti poreznu prijavu. To bi, tumači se, „dovelo do nedopuštenog neizravnog širenja propisanih oblika prekršajnih kazni, što u institut zastare unosi i stvara određenu pravnu nesigurnost."