Analitičari koje je Institut za javne financije okupio u petak na konferenciji “Skrivena javna potrošnja – budućnost poreznih izadataka” poručili su Vladi da je nužno ukidanje i svođenje na pravu mjeru devijacija od općega poreznog sustava.

U pitanje je doveden poznati problem velikog broja olakšica, oslobađanja, odbitaka, umanjenja, sniženih poreznih stopa itd. koje iskrivljuju tržišne uvjeta i vode slabijoj učinkovitosti poreznog sustava. Rečeno je da ih je izvršna vlast uvodila bez analize, a poslije nije ni marila za kontrolu ekonomskih i socijalnih učinaka. Rezultat svega je da ne postoje kvalitetne i ažurne statističke baze za usporedbu troška države i koristi koja se postiže. Analiza izdataka u sustavu poreza na dobit od 2001. do 2009., koju je napravio Vjekoslav Bratić s IJF-a, pokazala je njihovu neučinkovitost. Bratić je uvjeren da je potrebna minireforma poreza na dobit upravo u dijelu korekcije izdataka. Kritična je bila, utvrdio je, 2007. kad se proračun odrekao svake desete kune od ukupno prikupljenih 100 kuna prihoda od poreza na dobit. Izravni transferi iz proračuna su ekonomski jeftiniji jer otpada trošak poreznog administriranja, zaključio je, a posebno na područjima posebne državne skrbi, brdsko-planinskim područjima i Vukovaru gdje “intenzivnija primjena poreznih izdataka nije donijela efekte, što je vidljivo iz niza lošijih pokazatelja.”

Što jednostavnije

Složeno je i skuplje
Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije, istaknula je da se Institut uvijek zalaže za što širu poreznu osnovicu, što niže opće porezne stope i što manje izuzetaka, olakšica i diferenciranih stopa. “Porezni izdaci kompliciraju sustav ubiranja i kontrole poreza, što vodi poskupljenju i slabijoj efikasnosti poreznog sustava.”