Jako veliki zahvati u porezni sustav, čiju provedbu Vlada najavljuje u kratkom roku, zabrinuli su porezne stručnjake. Otvoreno kažu da ne vjeruju da se može na brzinu kvalitetno napraviti novi zakonodavni porezni okvir te traže da se otvori stručna rasprava. Kako Vlada kani provesti mnoge nove zahvate koje najavljuje, zanima i naše sugovornike Dubravku Kopun (Kopun i Kopun), Vladu Brkanića (RRiF) i Hrvoja Jelića (Zgombić i partneri). Porezni i računovodstveni stručnjaci koji su i sami poduzetnici nižu pitanja. Kako će se 1. srpnja uvesti novi imovinski porez na nekretnine u kojima vlasnici ne stanuju u uvjetima nesređenih zemljišnih knjiga i neprovedenih etažiranja? Kako će se definirati tko je mali dioničar koji neće plaćati porez na dividendu: onaj tko ima malo dionica, koji je ulagač u malu tvrtku ili koji ulaže kao špekulant kojeg bi zapravo trebalo oporezovati? Što je zapravo reinvestirana dobit po konceptu oslobađanja od poreza na dobit one dobiti koja se ulaže u poslovanje: ulaganje u dugotrajnu imovinu kojom će nastajati novi trgovački centri koji nisu potrebni ili samo nove investicije u industriju, poljoprivredu?
Opet anomalije
“Ako Vlada ima draftove zakonskih promjena, bilo bi dobro da što prije dođe na stručnu raspravu”, kaže Kopun i dodaje da stručnjaci trebaju dati svoje primjedbe zbog što boljeg funkcioniranja novog sustava. Kopun podsjeća na to da je dosad, nažalost, bilo pravilo da su se porezni i računovodstveni stručnjaci susretali s velikim problemima u praksi zbog hitnih izmjena poreznih zakona, što bi sada trebalo izbjeći. “Ulaganja u dugotrajnu imovinu od 2001. do 2004. mogla su se jednokratno otpisati u porezne svrhe, a bilo je nužno i da se otpišu u knjigovodstvene svrhe. Tako je nastala anomalija jer su tvrtke kupovale poslovne zgrade, amortizirale ih u istoj godini pa su bilance tih društva često bile podcijenjene”, kaže Kopun.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Država je u pravilu imovinu davala u bescjenje strancima za proviziju čelnicima a niti jedan resurs nije stavila u korist vlastitog stanovništva….to Vam se zove nigerizacija društva…toga se bojim i sa preostalom imovinom…ali nožda ipak ima nade
do sad smo mi ganjali prinos……..a sad će država radi prinosa ganjati nas…….
to vam se inače zove financijska represija……..nije strašno samo peneza ima sve manje u džepu…….
Sama ideja je produkt bolesnog uma. Zamislimo da sada dragi Bog svima oduzme višak i da ga onima kojima je potrebno. Što bi se time dogodilo? Nekretnine bi se maksimalno dovele u funkcionalnost, ali to ne garantira da će se time bilo šta pokrenuti. I dalje možemo raditi ko mazge, ali rad svih ne može biti plaćen. I ovo ne samo da je teza nego ju je lako i dokazati. Da bi rad svih bio plaćen, nitko ne smije ništa uštedjeti, a vanjskotrgovinska bilanca mora biti balansirana. Što znači da je ovdje nešto trulo do zla Boga, a to je regulacija novca. Nema se novca, pa se izmišljaju porezi na imovinu koja ne može stvoriti iz zraka novac. Katastrofa se čini sve izglednija i sigurnija. Neka nam dragi Bog pomogne da kaznimo one koji nas pogrešno vode! sites.google.com/site/financijskisustav/izbori-2011
Prije desetak godine ustupio sam Gradu Zagrebu dio građevinskog zemljišta u mom vlasništvu za potrebe proširenja gradske prometnice i izgradnju autobusnog okretišta. Ustupanje nisam uvjetovao prethodnim ugovorom o kupoprodaji i isplatom kupoprodajne cijene, zbog čega već godinama vodim spor i čekam isplatu tržišne naknade za ustupljeno zemljište. Vašno je napomenuti da u postupku postoje već 3 (tri) procijene vrijednosti zemljišta, koje se međusbno toliko razlikuju da se uopće ne može steći dojam da su sudski vještaci procijenivali istu nekretninu, pa je stoga zaista opravdano pitanje tko će u i kakovom postupku utvrđivati vrijednost nekretnina , koja bi u tom novom poreznom susutavu trebala predstavljati poreznu osnovicu za razrez poreza.
Uključite se u raspravu