Porezni stručnjaci predvođeni Vladom Brkanićem, glavnim urednikom mjesečnika Računovodstvo, revizija i financije, predložili su ministru financija Ivanu Šukeru da se u okviru mini porezne reforme napuste postojeći porezni razredi te da se nove tri stope poreza na dohodak (12, 25 i 40 posto) primjenjuju na nove osnovice.

Novi porezni razredi, prema prijedlogu struke, bitno su širi od dosadašnjih pa bi svi porezni obveznici bolje prošli nego do sada. Za prvi porezni razred osnovica bi iznosila do 5400 kuna, u drugom razredu bi se kretala u rasponu od preko 5400 do 14.400 kuna, a u trećem bi po najvišoj stopi od 40 posto bilo oporezivo sve što premašuje 14.400 kuna. Trenutno su u primjeni niže osnovice, što uz više stope rezultira većim poreznim opterećenjem, što dovodi i do većih poreznih prihoda. Primjerice, stopom od 15 posto oporeziva je osnovica do 3600 kuna, a stopom od 25 posto ona u rasponu više od 3600 do 9000 kuna. Ministarstvo financija raspravljat će o prijedlogu struke, kao i o ostalim radnim verzijama već krajem tjedna. Konačnu riječ imat će ministar financija Ivan Šuker. Primjenom predloženih poreznih razreda postiglo bi se porezno rasterećenje za sve kategorije: na bruto plaći od 5000 kuna ušteda poreznog obveznika bila bi 77 kuna, na bruto plaći od 10.000 kuna uštedjeli bi 403 kune, a na onoj od 15.000 kuna ušteda bi bila 545 kuna. Oni s bruto plaćom od 20.000 kuna imali bi uštedu od 1017 kuna. Nakon toga se uštede smanjuju, pa bi kod bruto plaće od 25.000 ušteda iznosila 816 kuna, a kod one od 30.000 kuna iznosila bi 580 kuna.

Sve to potvrđuje da se može izbjeći financijski udar fiskusa i na srednji sloj što bi svi pozdravili, a autori smatraju da ideja Vladina programa gospodarskog oporavka nije bila da samo srednji sloj snosi teret. Prijedlog slijedi intenciju Vladina programa i temelji se na većoj potrošnji kao poticaju gospodarskog rasta i većih prihoda proračuna od PDV-a. Model polazi od očekivanja da se u aktualnoj mini reformi poreza na dohodak mora isključiti opasan udar na prihode ostvarene od rada za srednji sloj koji izdašnije troši. Brkanić, koji je i član radne skupine Ministarstva financija, nije htio komentirati stručnu inicijativu, već je samo istaknuo da ona uvelike ovisi o rashodovnoj strani proračuna. I iz krugova poreznih stručnjaka potvrđuju da je model dizajniran u korist građana. Kako upućuje na pad poreznih prihoda, neki se pribojavaju što će biti s prihodima lokalnih vlasti kojima bi uz, smanjenje tog prihoda, automatski pali i prihodi po osnovi prireza. O veličinama koje su u pitanju zasad nitko ne želi govoriti, posebice jer i lokalna vlast mora provesti racionalizacije.

Opcijske dionice

Nema više 15 posto
Dohotkom od kapitala više se ne bi smatrala dodjela ili opcijska kupnja dionica menadžerima. Takvi bi se primitci, prema prijedlogu stručnjaka, oporezivali kao plaća. To znači da bi izgubili dosadašnji privilegirani porezni tretman jer su se oporezivali po stopi od 15 posto i nisu plaćali doprinose, a po novome bi se i na te primitke plaćali svi doprinosi i porez na dohodak kao na plaću. Pitanje je hoće li moći menadžeri prevaliti na tvrtke svoj mogući novi trošak, tj. obvezu plaćanja javnih davanja, i kako bi to tretirali dioničari.