Od zemalja s problemom kredita u švicarskom franku, jedino je situacija u Hrvatskoj eskalirala do arbitraže čija se vrijednost procjenjuje na osam milijardi kuna.

Nakon (još nepotvrđene) vijesti da je tužbu podnio vlasnik Zabe UniCredit, a da ih i ostale imaju spremne, sve se glasnije čuje da bi Vlada trebala odgovoriti uvođenjem poreza na aktivu banaka po uzoru na Mađarsku. Zagovornici tog poteza smatraju da bi se time banke prisililo na odustanak od tužbe podsjećajući da je u Mađarskoj konverzija potekla glatko. Bankari pak njegovo zazivanje vide kao osvetnički potez koji bi dodatno zakomplicirao pregovore s državom s kojom ionako mjesecima nisu sjeli za stol ističući da ni Unija ne bi blagonaklono gledala na takav namet. 

Mišljenje ECB-a
Iako je provedba porezne politike u domeni nacionalnih parlamenata, zbog zadiranja u bankarski sustav za očekivati je da bi se tražilo mišljenje Europske središnje banke, kažu naši izvori. Pomirljivog tona je i bivši ministar financija Boris Lalovac. "Ova situacija se apsolutno može razriješiti dogovorom obiju strana. Prostora ima, bilo da je u pitanju rješavanje loših kredita, tretman otpisa, rigidna politika rezervacija HNB-a. Sukobi i tužbe banaka protiv države u kojoj rade ne mogu dobro završiti jer obje strane imaju instrumente na raspolaganju", kaže Lalovac. Bankari smatraju da se može pregovarati o lepezi rješenja; od poreznih olakšica, mjera središnje banke, do izdavanja državne obveznice. 

Udar na deficit i dug
Ekonomist Željko Lovrinčević ističe da se pritom otvara lepeza novih problema poput nedopuštenih potpora, preferencijalnog tretmana poreznih olakšica za samo jedan dio banaka, ali i pumpanja javnog duga i deficita. "S obzirom na potencijalne obveze, mogla bi se dogoditi paradoksalna situacija: da Hrvatska prvo izađe iz Procedure prekomjernog deficita, a da se odmah potom u nju vrati", kaže Lovrinčević.

Domaća saga o švicarskom franku i njegovim repovima teško se može usporediti s drugim zemljama. Mađari su porez na banke uveli prije konverzije koju su proveli po tržišnom tečaju u dogovoru s bankama, a pravne rupe zakrpali su koordiniranjem koraka s Europskim sudom pravde. Hrvatska je trošak konverzije, koju je prihvatilo 94 posto dužnika, primijenila retrogradno prevalivši ga na banke zbog čega je Europska komisija odaslala pismo upozorenja na koje Vlada mora odgovoriti do kraja rujna. I ostali europski primjeri ukazuju da je domaće rješenje najradikalnije. 

Izborna tema
U Poljskoj se konverzija priprema, ali s upozorenjem Bruxellesa da bude u skladu europskim pravom, a prvi nacrt zakona pričekat će kraj izbora. Rumunjska je donijela zakon da hipotekarni dužnici mogu ustupiti banci založenu nekretninu, a zauzvrat im se dug otpisuje bez obzira koliko stvarno iznosi na što je EK "izrazila zabrinutost". U pripremi je nekoliko prijedloga za konverziju koji bi mogli postati top tema uoči izbora u studenom. Iako se u stranim valutama posuđivalo se i u Austriji, Bugarskoj, Litvi, Latviji i Sloveniji, tamo nema ozbiljnih namjera za konverziju.