Porazno: Smanjuje se kontingent budućih roditelja i broj bračnih partnera je sve skromniji

Autor: Poslovni.hr/Hina , 27. rujan 2022. u 10:15
Foto: Pixabay

Pad broja žena u reproduktivnom razdoblju posljedica je dugogodišnjeg smanjivanja rođene djece te iseljavanja mladih žena u proteklom desetljeću.

Hrvatska s 3,87 milijuna stanovnika ima 801.374 žene u fertilnoj dobi od 15 do 49 godina. Porazan je to podatak iz popisa stanovništva, piše u utorak Večernji list.

Udio žena u reproduktivnom razdoblju koji sada iznosi samo 39,9 posto smanjen je u odnosu na popis iz 2011. kada je udio žena u fertilnoj dobi iznosio 43,9 posto. Usporedbe radi davne 1953. udio žena u fertilnoj dobi iznosio je 52,7 posto.

S obzirom na to da je broj žena od 15 do 49 godina važan za biološku reprodukciju stanovništva, postojeći podaci pokazuju da Hrvatska ne može očekivati veći broj rođene djece od sada ionako malog broja od 36 tisuća nego samo sve niži broj rođenih, osobito ako država ne intervenira s mjerama pronatalitetne politike, koje bi išle puno dalje od povećanja naknada na rodiljskom i roditeljskom dopustu te zbrinjavanja djece u vrtićima.

Iako Hrvatska ima ukupno 2,006.704 žene i više žena (51,83 posto) nego muškaraca (48,17 posto), najmanje ih je u fertilnoj dobi. Kad se gleda broj žena po dobnim skupinama, najviše žena imamo u dobi od 60 do 64 godine (152.013), te u dobi od 65 do 69 godina (149.378), a najmanje u dobi od 15 do 19 godina (91.501) te od 20 do 24 godine (101.750). Iako se rađa više dječaka nego djevojčica, udio žena iznad 65 godina je veći (25,3 posto) nego udio muškaraca (19,4 posto) i zbog duljeg životnog vijeka žena.

Pad broja žena u reproduktivnom razdoblju posljedica je dugogodišnjeg smanjivanja rođene djece te iseljavanja mladih žena u proteklom desetljeću. Slaže se s time i demograf dr. sc. Dražen Živić.

– Dugotrajno nizak natalitet koji pratimo već više desetljeća rezultira smanjenjem priljeva žena u fertilnu dob, ali i muškaraca, jer je jednako poražavajuće i jedno i drugo, jer se smanjuje kontingent budućih roditelja u stanovništvu i broj bračnih partnera je sve skromniji. Naravno da je smanjivanju udjela žena u reproduktivnoj dobi pridonijelo i iseljavanje. Nekoć, prije tri-četiri desetljeća, u iseljavanju su prevladavali uglavnom muškarci, a sada je spolna struktura iseljenih muškaraca i žena gotovo izjednačena iako se još uvijek iseljava nešto više muškaraca. Danas se iseljava i žensko i muško mlado stanovništvo u najpovoljnijoj radnosposobnoj dobi, a time i fertilnoj, i jasno da se to odražava na udio ženskog stanovništva u reproduktivnoj dobi – govori Živić, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

Komentirajte prvi

New Report

Close