Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana, piše u nedjelju Večernji list.

Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima najviše 3,888.529 stanovnika, dok je na dan 3. siječnja imala čak 4,097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3,690.623 punoljetna građanina, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je mladih prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 2020. bilo više od 700 tisuća.

HZZO čisti evidenciju

Besplatno zdravstveno osiguranje moglo bi izgubiti čak 300.000 ljudi, a jedna skupina je najviše na udaru

Postoji i dugogodišnji problem s postojanjem fiktivnih zdravstvenih osiguranika na koje su demografi već prije upozoravali govoreći da je najvjerojatnije riječ o hrvatskim državljanima, Srbima koji su napustili Hrvatsku, Hrvatima iz BiH, zatim hrvatskim građanima koji su se iselili, a nisu se odjavili te o strancima koji na obali imaju nekretnine. Nitko ne može precizno procijeniti koliko tih zdravstvenih osiguranika koji nisu stanovnici Hrvatske koristi “besplatno” zdravstvo, a koliko je među njima iseljenih i samo formalno prijavljenih na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje. No taj bi se problem sada trebao riješiti, osobito nakon uvođenja registra stanovništva, koji ima većina članica EU, i preporuka EU je da ga članice izrade do kraja ove godine.

Iako prvi rezultati popisa stanovništva nisu ostavili razloga za optimizam, ipak valja istaknuti da pored jedinog županijskog središta Čakovca još uvijek ima manjih gradova, ali i velikih i manjih općina koje su povećale broj stanovnika u proteklom desetljeću. To su, među ostalim, Solin, Sveta Nedelja, Dugo Selo, grad Krk i Biograd na Moru.

Od općinama koje su povećale broj stanovnika, to su prije svega velike općine Viškovo kod Rijeke, zatim Podstrana kod Splita te općine na jugu Dalmacije Župa Dubrovačka i Konavle.

Kad je riječ o općinama koje imaju manje od 5000 stanovnika, u plusu su u odnosu na 2011. i općine na zadarskom području Poličnik, Sukošan, Pakoštane, Galovac te općine u blizini Splita – Dugopolje, Bol na otoku Braču, zatim Omišalj i Malinska – Dubašnica na Krku, Bilice u blizini Šibenika, Tar – Vabriga u Istarskoj županiji te Orehovica u Međimurskoj županiji.

Za pozitivan primjer treba svakako istaknuti Vis, najudaljeniji otok od kopna, koji je u proteklom desetljeću izgubio samo sedam stanovnika, zahvaljujući ustrajnoj i sveobuhvatnoj demografskoj politici. I udaljena općina Baška na otoku Krku, koja provodi demografsku politiku, izgubila je samo jednog stanovnika, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost