Nakon što je država prije prije nekoliko mjeseci u istom valu s HPB-om, i Croatia banci osigurala financijsku injekciju da za minimum kapitalne adekvatnosti, ponovno se aktualizira ideja o spajanju te dvije banke, doznaje Poslovni dnevnik iz pouzdanih izvora. Nova-stara ideja ide u smjeru da bi država najprije trebala preuzeti rizike gubitka sudskih sporova s dioničarima prije sanacije, zatim pripojiti Croatia banku HPB-u čime bi stvorila jaku nacionalnu banku kojoj bi u toj sinergiji bilo lakše naći strateškog partnera.

Stabilna, ali premala
Premda je jamstveni kapital dosegao 192,8 milijuna kuna, a uplata podigla adekvatnost kapitala na 16,4 posto dovoljno iznad regulatorno minimalnih 12 posto, državna je intervencija banci kupila tek nekoliko mjeseci vremena. Iako je Croatia banka stabilna i dobro posluje te nema ‘prtljage’ poput Protegine ostavštine u HPB-u, s 1,9 milijardi kuna aktive, odnosno manje od 0,5 posto bankarskog tržišta, u pitanju je mala banka s problemom volumena. Toga su svjesni u Upravi Croatia banke na čijem je čelu Ivan Purgar, ali i u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) otkuda je, neslužbeno saznajemo, potekla inicijativa da se ponovno počne razmišljati o spajanju posljednje dvije banke u državnom vlasništvu. S idejom su upoznati i u središnjoj banci čiji je stav problematici malih banaka odavno poznat. Iz HNB-a im se već barem dvije godine šalju signali da razmisle o udruživanju snage kako bi po ulasku u EU lakše preživjele val konkurencije.

Politička odluka
Načelna podrška regulatora za projekt HPB-Croatia banka postoji, no koncept tek treba treba podići na političku razinu; prije svega pred predsjednika Uprave DAB-a Petra Čobankovića, a potom i Vladu. Inače, posljednji podaci o poslovanju su neumoljivi; Croatia banka prošlu godinu završila je s gubitkom od 41,8 milijuna kuna. Iako je dio gubitka nastao zahvaljujući izgubljenim sporovima od oko 4 milijuna kuna, mali opseg poslovanja, troškovi rezervacija i hladni pogon učinili su svoje. “Banka je mala i doslovno ‘jede’ samu sebe. Iako je uplatom hibridnog depozita izašla iz trenutnog gliba, gubici će topiti kapital i vrlo brzo će se ponovno naći u situaciji da pod hitno traži svježi kapital iznad minimalno propisanog”, kaže naš sugovornik dobro upućen u problematiku te banke.Dva najčešća pokazatelji profitabilnosti koje bankari prate, prosječan prinos na aktivu (ROA) te prosječan prinos na kapital (ROE), kod Croatia banke su, doznajemo, negativna. Upravljanje troškovima mjereno omjerom troškova i prihoda (cost income ratio) više nego dvostruko su nepovoljniji u odnosu na omjer kod najvećih banaka.

Skupština HPB-a

Rošade u NO-u
Glavna skupština Hrvatske poštanske banke održat će se 30. ožujka, a na dnevnom redu je opoziv starih i imenovanje novih članova Nadzornog odbora. Tako će Zdravka Marića, Vedrana Duvnjaka, Dragu Jakovčevića, Grgu Ivezića, Roberta Jukića i Maria Draguna zamijeniti Damir Kaufman, Anita Pavković, Krešimir Bračić, Dario Čorić, Mario Mikulić, Dražen Kobas i Marin Palada.