Dok poljski veto na početak pregovora Europske unije i Rusije o strateškom partnerstvu i dalje visi u zraku, a Unija traži načine da razriješi pat-poziciju, poljski političari odbijaju kritike da su najproblematičnija država članica bloka. Prošloga je tjedna Bruxelles ponudio Poljacima pismeno jamstvo da će moći suspendirati pregovore EU-Rusija o energiji ako najveća zemlja svijeta i u budućnosti bude postavljala trgovinske zapreke, no to je odbijeno. Najveće i najvažnije članice EU, poput Njemačke, Velike Britanije i Francuske, za sada još nisu otvoreno napale Poljsku, no neslužbeno se već čuje kako Poljaci ne bi smjeli uvjetovati energetski sporazum s Rusijom zbog mesa i povrća.

Politička motivacija
Varšava blokira dogovor dvadesetpetorice o pregovaračkom mandatu za novi sporazum EU-Rusija zbog ruskog embarga na uvoz poljskog mesa i nekih drugih prehrambenih proizvoda. Rusija pak optužuje poljske izvoznike da dostavljaju nesigurne proizvode. Poljaci vjeruju kako je ruski embargo politički motiviran, a cilj mu je podjela Europske unije i diskriminacija država koje su nekoć bile sovjetski sateliti. Rusi ustraju da u pozadini cijelog spora nije politika, već da je razlog embarga sistematska prijevara Poljaka koji stavljaju lažne carinske deklaracije, primjerice meso indijskih bizona vode pod poljsku govedinu. Moskva također obećaje da će sva ograničenja ukinuti kada Poljaci prestanu s dosadašnjom praksom, ali i da će ruski veterinari morati provjeriti nalaze europskih stručnjaka. Poljaci zbog embarga godišnje trpe štetu od 400 milijuna eura. Nakon što je Moskva zaprijetila da će uvesti sličan embargo i trima baltičkim državama te Rumunjskoj i Bugarskoj, Poljaci su upozorili kako bi 15 starih članica trebalo pokazati solidarnost s 10, odnosno uskoro 12 novih članica. Međutim, posljednji potezi Varšave, koja je nedavno došla u sukob s Bruxellesom o pitanju prava homoseksualaca i slobode tiska, sve više iritiraju glavne centre moći poput Londona, Pariza i Berlina. U posljednjih godinu dana Poljaci su više puta pozivali na europsku solidarnost, i to u slučaju njemačko-ruskog plinovoda koji zaobilazi Poljsku, pristupu tržištu rada, direktivi o uslugama te Šengenskom sporazumu. Poljska također ima veći proračunski deficit nego što to dopuštaju europska pravila, a njezini planovi da održi referendum o ulasku u eurozonu ne izaziva simpatije. Bivši poljski diplomat Pawel Swieboda smatra da će njegovu zemlju unutar EU sada početi doživljavati kao najproblematičniju članicu te da bi joj zbog toga mogao oslabjeti utjecaj u budućim raspravama o ustavu i proširenju Unije. Poljskoj odmaže i to što nema svoga veleposlanika za EU nego umjesto toga daje upute iz Varšave. Swieboda vjeruje kako bi konzultacije i kompromisi bili znatno bolja metoda za postizanje ciljeva umjesto dosadašnje prakse koja je posezala za upotrebom veta. Ipak, dodaje kako se sadašnja situacija mogla izbjeći da je Komisija prije energičnije intervenirala protiv Rusije.

Nastavak suradnje
Međutim, krugovi bliski blizancima Kaczynski, od kojih je jedan premijer a drugi predsjednik Poljske, optužuju finsko predsjedništvo nad EU da su im davali lažna obećanja u vezi sa zabranom izvoza u Rusiju. Europska komisija bezuspješno pokušava privoljeti Rusiju da pristane na održavanje trostranih pregovora na razini Bruxelles-Varšava-Moskva o mesu, a Nijemci navodno pokušavaju ishoditi ukidanje embarga od Rusije prije početka summita EU 14. prosinca ili najkasnije do siječnja. Poljaci smatraju neophodnim da Rusija prvo ukine embargo pa bi tek onda mogli početi pregovori o strateškom partnerstvu i ne namjeravaju popustiti Moskvi. Obje su strane, i EU i Rusija, zainteresirane za nastavak energetske suradnje. Europa zbog svoje ovisnosti o ruskom plinu čiji je najveći kupac, a Moskva zbog velikih prihoda koje ostvaruje prodajom tog energenta.
Igor Medić / Euobserver