Hrvatska poljoprivredna komora traži ozbiljnu promjenu sustava potpora i ulaganja u domaću poljoprivredu, upozoravajući da milijarde eura koje su posljednjih godina uložene u sektor nisu zaustavile pad proizvodnje. Ako razgovori s Ministarstvom poljoprivrede ne donesu konkretne promjene, u Komori ne isključuju ni organiziranje prosvjeda.

rebalans proračuna

HZZO za bolovanja mora pronaći još 64 milijuna eura: Naknade idu do 995,45 eura mjesečno

Predsjedništvo HPK-a i predsjednici stočarskih sektorskih odbora krajem prošloga tjedna jednoglasno su prihvatili zahtjeve za promjenu postojećeg sustava te zadužili predsjednika Komore Željka Mihelića da zatraži hitan sastanak s ministrom poljoprivrede Davidom Vlajčićem.

„Ne tražimo više novca za isti sustav, nego promjene koje će donijeti rezultate jer se izgubljeni proizvođač ne vraća novim natječajem, ugašena farma se ne vraća obećanjem, dok se izgubljena proizvodnja ne obnavlja preko noći”, poručio je Mihelić.

HPK će, kaže, prvo pokušati postići dogovor s Ministarstvom, a o daljnjim potezima odlučit će ovisno o rezultatima razgovora.

Ako konkretni pomaci izostanu, među opcijama su i prosvjedi poljoprivrednika.

Od 2013. isplaćeno 8,3 milijarde eura

Jedna od ključnih poruka Komore jest da se uspješnost poljoprivredne politike više ne bi trebala mjeriti samo iznosima dodijeljenih i isplaćenih potpora.

Od 2013. do 2025. godine krajnjim korisnicima kroz sustav Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplaćeno je približno 8,3 milijarde eura.

Riječ je o podatku koji je ranije službeno iznio i ravnatelj Agencije za plaćanja Nikola Dolački na saborskom Odboru za poljoprivredu.

Kaić s velikom misijom

Ovaj mali brod čuva veliko blago koje ne smijemo izgubiti

konkurentska prednost

“Hrvatske tvrtke ne trebaju izmišljati nove tehnologije, već ih primijeniti bolje od drugih”

HPK ne osporava potrebu za ulaganjima, modernizacijom farmi i povećanjem produktivnosti, ali smatra da je nakon tolikih ulaganja potrebno postaviti pitanje kakav je njihov stvarni učinak na proizvodnju.

„Uspjeh poljoprivredne politike ne može se mjeriti samo iznosom isplaćenih potpora, nego rezultatima – većom proizvodnjom, konkurentnošću i boljim uvjetima za poljoprivrednike”, rekao je Mihelić.

Broj zaklanih svinja pao 16 posto

Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku potvrđuju ozbiljne probleme u dijelu stočarske proizvodnje.

U 2025. godini broj ukupno zaklanih svinja smanjen je 16,1 posto, odnosno za oko 262 tisuće grla.

Broj oprasenih odojaka smanjen je za 13,1 posto, odnosno za oko 193 tisuće grla.

Ukupna proizvodnja kravljeg mlijeka pala je pet posto.

Pad nije zabilježen u svim segmentima stočarstva. Prirast goveda povećan je 3,3 posto, a peradi 8,8 posto.

Prema podacima o fizičkom obujmu poljoprivredne proizvodnje, stočna proizvodnja u cjelini tijekom 2025. smanjena je 2,7 posto.

HPK upozorava da iza tih brojki stoje gospodarstva koja sve teže pokrivaju rastuće troškove proizvodnje.

Novi natječaj dodatno otvorio pitanje kome odlaze potpore

Posebno nezadovoljstvo u HPK-u izazvale su nedavno objavljene inicijalne rang-liste drugog natječaja u okviru intervencije 73.10 za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Za velike korisnike u sektoru proizvodnje mesa raspoloživo je 6,25 milijuna eura, a na službenoj inicijalnoj rang-listi nalazi se samo 16 projekata.

Zahtjevi tih 16 projekata zajedno iznose oko 16,75 milijuna eura, gotovo 2,7 puta više od raspoloživog iznosa.

Ista omotnica od 6,25 milijuna eura osigurana je i za velike korisnike u sektoru proizvodnje mlijeka. Na toj se rang-listi nalazi 15 projekata čiji ukupni zahtjevi dosežu oko 10,5 milijuna eura.

Službene inicijalne rang-liste objavila je Agencija za plaćanja u okviru intervencije 73.10 „Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju”.

Belje Plus prvo i za meso i za mlijeko

Posebnu pozornost HPK-a privukla je struktura rang-lista.

Na prvom mjestu inicijalne rang-liste za sektor proizvodnje mesa nalazi se Belje Plus, s projektom za koji je zatraženo gotovo 1,997 milijuna eura potpore.

Ista kompanija nalazi se na prvom mjestu i liste za proizvodnju mlijeka, gdje je zatraženo maksimalnih dva milijuna eura.

Riječ je o inicijalnim rang-listama, što znači da one same po sebi još ne predstavljaju konačnu odluku o dodjeli sredstava.

HPK pritom naglašava da ne osporava pravo velikim kompanijama da se prijavljuju i koriste sredstva ako ispunjavaju propisane uvjete.

Problem, smatraju, treba tražiti u kriterijima natječaja ako oni rezultiraju time da najveći sustavi redovito završavaju na samom vrhu, dok manji proizvođači teže dolaze do investicijskih sredstava.

Samo mali dio gospodarstava koristi investicijske potpore

Problem koncentracije investicijskih potpora nije nov.

Na sjednici saborskog Odbora za poljoprivredu još je ranije upozoreno da investicijske potpore koristi tek oko 2,7 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava.

Tada je također otvoreno pitanje treba li sustav mijenjati tako da veći broj malih i srednjih gospodarstava dobije mogućnost ulaganja.

HPK sada traži da se ista pitanja uzmu u obzir i prilikom izrade novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Cilj bi, smatraju, trebao biti očuvanje aktivnih gospodarstava, rast domaće proizvodnje i povećanje količine hrane proizvedene u Hrvatskoj.

Nezadovoljni i radom Agencije za plaćanja

Predstavnici stočarskog sektora ponovno su otvorili i pitanje rada Agencije za plaćanja, načina provođenja kontrola te sankcija koje se izriču korisnicima.

Ne osporavaju potrebu za kontrolama jer se javni novac mora trošiti prema pravilima, ali traže jasnije i predvidljivije postupke te sankcije razmjerne utvrđenim nepravilnostima.

U Komori sada čekaju sastanak s ministrom poljoprivrede.

Ako razgovori ne rezultiraju konkretnim promjenama, mogućnost izlaska poljoprivrednika na prosvjede ostaje otvorena.