Uzgajivači industrijskog krumpira na području općine Hercegovac u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji zbog izrazito sušnog razdoblja zabrinuti su zbog uroda. Očekuju da će nekima biti manji čak i 70 posto. Ni navodnjavanje nije pomoglo da se sve spasi, ali u usporedbi s onima koji taj sustav uopće nemaju – razlika u prinosu ipak je velika. Kažu – ne pamte ovakvu godinu kada ih je snašla i suša i ekstremno poskupljenje energenata, javlja HRT.

Umjesto 10 metara vode samo desetak centimetara – nedovoljno za natapanje 280 hektara krumpira. Tako je još od sredine srpnja. Već početkom svibnja vidjelo se da vode nema dovoljno, a već tada morali su početi navodnjavati – mjesec dana prije nego inače.

“Kada smo gradili akumulaciju krumpir smo navodnjavali svakih 6, 7 dana a sada svaka 3, 4 dana za istu površinu. Znači potrebno je dvostruko više vode nego što smo trebali prije 15 godina”, kaže Mario Puškarić koji je u posljednjih 15 godina uložio 20 milijuna kuna u natapanje velikih površina koje obrađuje uz državnih 35 tisuća. Na parcelama koje su natapane linearnim sustavom. šteta mu je najmanja.

UNIŠTEN UROD

‘Godina je teška, bit će tu svašta’: Vrućine spržile salatu, rajčicu, krumpir

A osim suše, sve je manje i uzgajivača. “Oni koji nemaju navodnjavanje, ti su stvarno jako loše. Prinosi su im oko 11 tona po hektaru, a mi koji smo navodnjavali, ja očekujem 20 tona hektar, što je jako malo s obzirom da sam prošlih godina imao 40 do 50 tona hektar. Ako nama ove godine netko ne izađe ususret, bilo to Ministarstvo poljoprivrede, bio to Intersnack, mi jednostavno moramo razmišljati o nekoj drugoj proizvodnji”, upozorava Nikola Stepić, predsjednik Udruge uzgajivača industrijskog krumpira općine Hercegovac.

Da je samo manji urod, još bi nekako i uspjeli, kažu, no višestruko veći troškovi proizvodnje pretežak su teret. “De facto u prosjeku 100 posto je poskupila proizvodnja u odnosu na godinu dana prije”, napominje Puškarić.

Industrija krumpira

FOTO: Završena investicija od 33 milijuna kuna, najavljuju i nova ulaganja

Svjesni su toga u tvornici čipsa u Hercegovcu koji od svojih kooperanata otkupljuju 15 tisuća tona krumpira.  “Mi smo u odnosu na pretprošlu sezonu podigli cijenu krumpira za desetak posto. Ta cijena nije uvijek samo fiksna, ta cijena ovisi i o kvaliteti krumpira i samoj suhoj tvari, ovisi o postotku, ta cijena krumpira naravno ide i gore”, kaže Josip Cvetko, direktor tvornice Intersnack Adria.