Na policama životnih osiguranja u prvih devet mjeseci 2006. hrvatski su osiguravatelji ubrali premiju u iznosu od 1,508 milijardi kuna, otprilike 200 milijuna eura. Taj je učinak bolji 13,9 posto od premije koju je grupacija postigla u istom razdoblju godinu dana prije.Istodobno, u susjednoj Mađarskoj osiguravatelji su u životnim osiguranjima skupili premiju od gotovo 1,2 milijarde eura što je, prema prvih devet mjeseci 2005. rast od čak 46 posto. Iz premijskih prihoda, vezanih uz cijelu 2005. godinu, proizlazi da je svaki Hrvat za policu životnog osiguranja u prosjeku uplatio 57 eura dok je svaki Mađar za istu namjenu dao 119 eura, a Slovenac 236 eura.

Porezne olakšice
Životna osiguranja na domaćem su tržištu veliki skok evidentirala 2002-03. godine. Upućeni smatraju da je ključni impuls tog rasta bila odluka države iz 2001. godine kojom su uplate za police života svrstane na popis poreznih olakšica. U razmišljanju kako ponovno “povući” rast tržišta životnih osiguranja član Uprave Croatia osiguranja Damir Mihanović na ovogodišnjem skupu grupacije osiguravatelja iznio je inicijativu koja se u kuloarima branše spominje već neko vrijeme. No da bi ta inicijativa zaživjela, nužna je aktivna potpora države. I takva kakva jesu životna osiguranja imaju veću stopu rasta od one koju ostvaruje nacionalno gospodarstvo. Dopusti li Vlada poslodavcima da za svoje zaposlenike uplate životna osiguranja i na ta davanja ne obračuna redovite poreze i doprinose, u vrlo kratkom roku skupio bi se znatan iznos kuna koji bi mogao biti iskorišten kao efikasna financijska injekcija za nove investicijske projekte u gospodarstvu, smatraju osiguravatelji.

Inicijativa CO
Ističu, već s iznosom od 150 kuna mjesečnog troška poslodavca po svakom zaposlenom, može se ukalkulirati dosta visoka premija. Dvostruko korisna. Kratkoročno, plasmanom u nove investicije preko državnih vrijednosnica, što donosi otvaranje novih radnih mjesta. Dugoročno, kada odu u mirovinu, radnici mogu računati na još jedan stalan izvor prihoda. Premda je inicijativa o “kolektivnom životnom” krenula iz sjedišta CO, najstarijeg nacionalnog osiguravatelja, neslužbeno se može čuti da će iza nje stati sva društva, neovisno o konkuretnim nabojima dnevno očitovanim u tržišnoj utakmici.Udruženje osiguravatelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori navodno razrađuje hodogram za održavanje tematskog skupa. Na njega, uz predstavnike grupacije, misle pozvati i dužnosnike resornog ministarstva te Vlade, od čije odluke i ovisi sudbina spomenute inicijative. Taj se skup planira za drugu polovicu siječnja. Osiguravatelji žele vjerovati u naklonost države koja do sada baš i nije pogodovala toj djelatnosti. Jer, “blagoslov” koji traže pospješit će i njihovo pojedinačno poslovanje, no također može donijeti i financiranje neke nove autoceste, željezničkog koridora… Zapravo, bilo kojega projekta što se investicijski naslanja na državnu blagajnu.Naime, po obvezama iz aktualnih zakona, osiguravatelji su dužni najveći dio sredstava iz tzv. matematičke pričuve ulagati u vrijednosne papire čiji su izdavatelji država, HNB ili HBOR. Tako je u 2005. godini za tu namjenu utrošeno 74,7 posto sredstava ukupne matematičke pričuve. U banke je deponirano 11,8 %, nekretnine 4,5 %, zajmove 3,9 % te vrijednosnice, čiju isplatu jamči država, tek 0,4 posto spomenute pričuve.