Potpredsjednik Vlade Damir Polančec pozvao je predstavnike zaposlenika slavonskobrodskog Đuro Đaković Holdinga na sastanak u Zagreb, kako bi pokušali razmrsiti pat-poziciju u koju se došlo oko njihovog povlaštenog stjecanja dionica Holdinga koje su od Hrvatskog fonda za privatizaciju kupili po “starim” uvjetima. Riječ je o povećoj skupini zaposlenika i bivših zaposlenika koji su iskoristili zakonsku mogućnost naknadnog dionica za branitelje koji su u vrijeme upisa dionica bili mobilizirani. Zakon o privatizaciji, naime, nije odredio i rok u kojem se to pravo može konzumirati, pa je potkraj prošle godine HFP-u pristigao značajan broj takvih zahtjeva za stjecanjem dionica Đuro Đaković Holdinga.

Fima i Vaba iza radnika
Nakon što je na prvu skupinu odgovoreno pozitivno, Fond je ostao zatečen velikom količinom novih zahtjeva, na koje nije mogao odgovoriti drugačije. Kako je Poslovni dnevnik već izvještavao, radilo se o više od tisuću zahtjeva, a njima se polagalo pravo na više od 15 posto temeljnog kapitala Holdinga, čime bi i udio države pao ispod većinskog paketa. Polovicom lipnja na adrese 463 branitelja zaposlenika stigli su ugovori iz HFP-a koje je potpisao predsjednik Grga Ivezić, a petnaestak ih samo, kako se saznaje iz krugova zaposlenika, nije supotpisalo i izvršilo uplatu. Uglavnom su, kako pričaju, uzeli kredite kako bi stekli i dodatni popust kod jednokratne uplate od 50 posto, uključujući i predviđene popuste po godini staža.Zaposlenici su, naime, imali pravo upisa dionica do 20 tisuća nekadašnjih njemačkih maraka, odnosno 75 tisuća kuna, uz osnovni popust od 20 posto i po 1 posto dodatnog popusta za svaku godinu staža i na sve to 50 posto popusta za jednokratnui uplatu u roku od sedam dana od zaključenja ugovora. Radnici su svi iskoristili mogućnost upisa najvišeg broja dionica 748 dionica, koje su ovisno o popustima plaćali u prosjeku po 30 kuna. Upravo je spoznaja o cijeni po kojoj se stječe ove dionice zaustavila cijeli proces, koji je na noge podigao “stare” male dioničare. Još za 220 branitelja HFP je, kako se neslužbeno saznaje, već bio odobrio pravo upisa, a za razmatranje je preostalo još oko 180 novih zahtjeva koji su stigli naknadno. Premda je obustava koincidirala s akcijom Maestro, u vladinim se krugovima čuje da je zapravo realizaciju zaustavio sam Polančec, shvativši da će s jedne strane toliki broj novih dioničara, iza kojih očigledno stoji domišljat savjetnik i organizator, napraviti poremećaj na tržištu i srušiti cijenu dionice Đuro Đaković Holdinga, kojom se jučer primjerice trgovalo i po cijeni od 274,5 kune. U vladinim se krugovima otvoreno govori kako je iza ovih radničkih zahtjeva FIMA Validus i Vaba banka, koja je kreditno i pratila zaposlenike.

Povoljni trenutak
S druge strane, vladin vrh nije mogao ignorirati činjenicu da će odobravanjem ispunjenja prava zaposlenicima koji to nisu bili u prilici učiniti 1993. godine unijeti podjelu među radnicima. Sadašnjih dvije tisuće malih dioničara, od kojih je također dio bio mobiliziran u vrijeme Domovinskog rata, dionice je stjecalo po znatno nepovoljnijim uvjetima. Naime, 1993. godine kada su upisivali dionice nominalna cijena bila je 100 DEM, a mogli su upisati najviše 200 dionica. U travnju 2005. godine Holding je saniran, a država je dio potraživanja otpisala, a dio pretvorila u vlasnički udjel, a nominalna vrijednost dionice spuštena na 100 kuna. U vladinim se krugovima navodi i argument protiv realizacije ovog novog kruga radničkog dioničarstva to što se nakon sanacije određeno vrijeme ne može prodavati dionice države. Ovo nije nimalo jednostavan slučaj i neće ga biti jednostavno niti riješiti, kaže naš izvoz iz vladinih krugova. Radnici koji su dionice upisali ili trebaju upisati u ovom krugu, svjesni su povoljnog trenutka za svoje zahtjeve, zbog izbora i korupcijsko-privatizacijskih afera koje upravo potresaju Fond i Vladu, pa već neslužbeno najavljuju da će organizirati veliki prosvjed pred Vladom u slučaju da se njihovi ugovori ne realiziraju, jer, tvrde, imaju sve pravne adute na svojoj strani. Kao kompromis zasad se spominje samo lockup, odnosno zabrana prodaje dionica kroz određeno vrijeme, iako radnici negoduju i prema takvoj opciji, a na Markovu trgu misle da je i to previše.