Generalno je na razini cijele Hrvatske prošle godine izvoz roba porastao za 4,9 posto, prema konačnim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, ali, trend nije u svim županijama bio pozitivan. Manju vrijednost nego u 2024. ostvarili su poduzetnici u ukupno četiri županije – u Sisačko-moslavačkoj, Osječko-baranjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iz detaljnijih podataka može se nazrijeti kako je na ukupnu sliku traga ostavilo nekoliko jakih poduzetnika na njihovom području, kojima su tržišne okolnosti utjecale na smanjenje prihoda. U slučaju Sisačko-moslavačke županije, pad je najviše primjetan u izvozu u Italiju, a gdje je najveći izvoznik tvrtka ABS Sisak, članica talijanske grupacije Danieli, čija je proizvodnja čelika lani postigla osjetno slabiji rezultat. Prema podacima Fine, ABS je imao pad prihoda od 75 posto.

Na krilima cijene plina

Za Dubrovačko-neretvansku županiju presudna su bila nepovoljna događanja u susjednoj BiH, koje je njezino glavno izvozno tržište. Prekid željezničkog prometa na području Jablanice i Konjica i otvaranje stečaja Koksare Lukavac, ostavili su traga na poslovanje Luke Ploče, koja je glavna pretovarna luka za BiH i ključna za izvoz te županije. U slučaju Vukovarsko-srijemske županije pad vrijednosti izvoza vezan je uz PPD, koje u Vukovaru ima sjedište tvrtke. S početkom energetske krize ta se županija izdvajala s velikim izvoznim skokom upravo na krilima visokih cijena plina, no, kako su se u međuvremenu one smanjile, prihodi PPD-a su bili manji. Taj utjecaj možda najbolje je vidljiv iz podatka da je u 2022. vrijednost izvoza te županije bio 1,36 milijardi eura, dok je lanjski rezultat pao na 519 milijuna eura.

Iako je načelno veći dio županija u 2025. imao uspješniju realizaciju na godišnjoj razini, za mnoge to ne predstavlja i vrhunac u ostvarenoj vrijednosti izvoza, a što je slučaj na razini cijele Hrvatske, kojoj je to bila dosad najbolja izvozna godina. Kao u slučaju Vukovarsko-srijemske, 2022. je bila najbolja i za Varaždinsku, Karlovačku, Ličko-senjsku, Virovitičko-podravsku i Požeško-slavonsku županiju. Primorsko-goranska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska po izvoznom top-rezultatu pamte 2023., a Osječko-baranjska 2024., dok je to za Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju bila 2021. Mnoge će iznenaditi, ali Istarska županija, unatoč snažnom rastu u prošloj godini, po najboljim izvoznim brojkama pamti 2011., u kojoj je vrijednost ukupnog izvoza iznosila 945 milijuna eura, a lani je dosegla 835 milijuna eura. Naravno, rezultat je to nestanka velike brodogradnje, koju i uz snažan razvoj ostalih izvoznih djelatnosti nije lako nadomjestiti.

Porastu ukupnog izvoza lani je, pak, najviše pridonijelo nekoliko županija, stopama rasta izdvajaju se Brodsko-posavska (25 posto), Zagrebačka (19,8 posto), Primorsko-goranska (15,6 posto) te Istarska (12,8 posto), dok je zbog ukupne vrijednosti najvidljiviji trag imao 6,7 postotni rast izvoza u Gradu Zagrebu. U Brodsko-posavskoj rastu su pridonijeli novi izvozni poslovi u Njemačkoj, Francuskoj i Češkoj, a u Zagrebačkoj izvoz u Njemačku i Austriju.

Druga dominantna djelatnost

Polovica županija, točnije njih 10, ostvaruje veći uvoz od izvoza, a najveći minus, zbog činjenice da je na njegovu području registriran i najveći broj tvrtki, generira Grad Zagreb. Gospodarstvenici na području glavnog grada zaslužni su, inače, za 8,44 milijarde od 25,24 milijarde eura ukupnog hrvatskog izvoza u 2025., a uz njega više od milijardu eura prodaje na stranim tržištima imale još tri županije – Zagrebačka (1,93 milijarde), Varaždinska (1,25 milijardi) i Međimurska (1,09 milijardi).

Prerađivačka industrija uvjerljivo dominira u stvaranju vrijednosti izvoza u odnosu na druge djelatnosti, s tim da najveći iznos ‘proizvode’ Grad Zagreb, te Zagrebačka županija, ali su po ukupnom udjelu u njihovom izvozu rekorderi industrijalci u Krapinsko-zagorskoj i Varaždinskoj županiji, s više od 92 posto vrijednosti izvoza. Samo nekoliko županija ima drugu dominantnu izvoznu djelatnost; u Dubrovačko-neretvanskoj je to transport i skladištenje, a u Ličko-senjskoj županiji rudarenje, odnosno iskopavanje vapnenca iz kamenoloma koji Calcit Lika prerađuje u kalcitna punila i izvozi.