Hrvatska javnost je s pravom šokirana izjavama predsjednika UGP-a, Borisa Podobnika te je spomenuta udruga reagirala priopćenjem na te kritike. Rečeno je ono što je svima očito: hrvatskim građanima se stalno priča o povećanju standarda, a sve si manje mogu priuštiti i gurnuti su na periferiju., stoji u priopćenju UGP-a. Istovremeno poduzetnici u ugostiteljstvu imaju problem sa zatvaranjem financijske konstrukcije unatoč visokim cijenama koje su primorani postaviti.

U nastavku prenosimo priopćenje UGP-a u cijelosti.

“Ni za jednu od tih činjenica nije kriv UGP, ali jest hrvatska stvarnost. Reakcije na izjavu Borisa Podobnika je pucanje po glasniku. Hrvatski građani nisu više dio te klijentele koja smatra advent u vlastitom gradu priuštivim. Izjave Borisa Podobnika nisu ni približno cinične kao što je cinično i toksično okruženje u kojem svi živimo i radimo.

UGP je jedna od rijetkih poduzetničkih udruga koja je jasno digla glas protiv korupcije kada se kralo od dječjih bolnica. Tada je malo tko reagirao na naše istupe. Građani moraju znati da razlika u cijeni između onoga što si mogu priuštiti i što poduzetnici su prisiljeni naplatiti je naplaćena u porezima, taksama i koncesijama.  Od toga 4 milijarde EUR godišnje završi u korupciji, a ne za poboljšanje standarda hrvatskih građana. To je važan razlog zašto su cijene visoke, a plaće i standard niski. I zašto će ta razlika između cijena i standarda biti sve gora, ako ne kažemo DOSTA.

Na meti poreznika

UGP poziva Poreznu upravu da zaustavi udar na paušalne obrte

Forum ugostitelja

Ipak se odrazila 110% skuplja kava – kafića u Zagrebu 2% manje, a postoji i dodatan problem

Više od 50% ukupne cijene proizvoda odlazi državi i gradu kroz PDV, razne naknade i visoke troškove najma adventskih kućica i lokacija.

Što sve ulazi u formiranje cijene?

• PDV od 13% – Država na svaki prodani proizvod uzima čak 13 posto ukupne cijene. Naš stav je da bi trebalo razmotriti smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo, primjerice na 5%, što bi omogućilo povoljnije cijene za posjetitelje.
• Visoki ulazni troškovi sirovina – Porast cijena osnovnih namirnica značajno se odražava na troškove proizvodnje.
• Visoki troškovi najma– Najam adventskih lokacija u centru grada često je daleko skuplji u odnosu na druge lokacije tijekom godine.
• Plaća radnika – radnicima se za noćni i vikend rad plaćaju znatni dodaci, a cijena studentskog rada s provizijom SC-a iznosi minimalno 6,19 eura.
• Oprema za rad – poduzetnici su dužni nabaviti profesionalnu opremu za pripremu većih količina proizvoda koja je znatno je skuplja od kućne opreme.
• Marketing i promocija – privlačenje posjetitelja na adventske štandove zahtijeva ulaganja u marketing i promociju putem društvenih mreža, oglasa i drugih oblika promocije.

Primjerice, za dvije adventske kućice poduzetnik mora izdvojiti oko 40.000 eura za najam lokacije i kućica (čija cijena ovisi o atraktivnosti lokacije i veličini kućice), 2.000 eura za priključak struje i 1.200 eura za odvoz smeća. Osim toga, potrebno je platiti i 500 eura za higijenski minimum svakog radnika, a neki  imaju i 1.200 eura troškova skladištenja sirovina. Tu su i režije za 40 dana adventa koje plaćaju po obračunu. Ovo je samo dio troškova koji značajno utječu na cijenu proizvoda, a koje poduzetnici moraju pokriti prije nego što ostvare bilo kakav profit.

Što možemo promijeniti?

Za povoljnije cijene na adventu potrebno je zajedničko djelovanje države, gradova i poduzetnika:

• Smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo
• Pravednija politika najma kućica i drugih prostora od strane gradova, uz transparentno objašnjenje troškova najma.
• Podrška malim poduzetnicima koji često preuzimaju velike rizike i rade u izazovnim uvjetima kako bi omogućili blagdansku čaroliju posjetiteljima.
• Snažna borba protiv korupcije! – više pravde, efikasniji i transparentniji sustavi koji će omogućiti bolji standard građana i da se osjećaju kako pripadaju sredini u kojoj žive.
• Efikasnija i manja birokracija – kako bi život građana bio jednostavniji i jeftniji, standard veći, a mogućnost korupcije svela na minimum.

“Iako smo, u materijalnom smislu, bogatiji, naše životni troškovi često postaju sve skuplji. Cijene osnovnih dobara, poput stanovanja, hrane, zdravstva i obrazovanja, neprestano rastu, dok plaće ne rastu dovoljno brzo da bi pratile te promjene. Naša kupovna moć, iako je na površini veća zbog viših plaća i dostupnosti kredita, u stvarnosti opada jer nas inflacija i davanja prisiljavaju na veće izdatke za iste stvari koje smo prije mogli priuštiti s manje novca.” – zaključio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika”, stoji u priopćenju UGP-a.

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’