Središnji državni ured za demografiju i mlade ušao je u 2023. godinu s nekoliko važnih zakona i dokumenata u pripremi.

Najvažnije je istaknuti Nacionalni program za mlade od 2023. do 2025., koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila na sjednici 7. lipnju ove godine, kao strateški dokument koji sadrži 6 prioritetnih područja s 28 mjera.

Program je izradila radna skupina predvođena Središnjim državnim uredom za demografiju i mlade s ciljem adresiranja izazova s kojima se mladi danas suočavaju.

Bolji status savjeta mladih

Prioritetna područja Nacionalnog programa za mlade su Rad s mladima, Participacija mladih u društvu, Obrazovanje mladih, Mladi i Europska unija, Mladi u ruralnim područjima te Zdravlje i kriza uzrokovana pandemijom koronavirusa.

Nacionalni program za mlade usklađen je s ciljevima Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030., Programom Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024., kao i s načelima i smjernicama Strategije EU-a za mlade (2019.-2027.).

Ujedno, pojedine mjere ostvarit će se i realizacijom reformi i ulaganja u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., a u obzir su uzeti i Europski ciljevi za mlade, koji su dio same Strategije EU-a za mlade (2019.-2027.) i obuhvaćaju jedanaest tema od značaja za mlade prepoznate od samih mladih na europskoj razini.

Hrvatski sabor je također 14. srpnja 2023., donio Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o savjetima mladih kojim se stvaraju preduvjeti za poboljšanje statusa savjeta mladih kod predstavničkih tijela općina, gradova i županija. Izmjenama zakona olakšano je osnivanje savjeta mladih, čime se želi potaknuti njegovo osnivanje u onim sredinama u kojima nema aktivnih savjeta te je uvedena mogućnost održavanja sjednica elektronskim putem.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Željka Josić/GORAN STANZL/PIXSELL

Također, Zakon je predvidio osnivanje Savjeta mladih Republike Hrvatske, nacionalnog tijela koje će koordinirati rad svih savjeta mladih te biti njihov predstavnik na međunarodnoj razini. Konstituirajuća sjednica Savjeta mladih Republike Hrvatske održana je 30. listopada te je za predsjednicu izabrana Lara Mandić iz Požeško-slavonske županije, dok je za zamjenika izabran Bruno Juranda iz Istarske županije.

Kako bi se ublažile posljedice porasta cijena energenata, isplaćeno je jednokratno novčano primanje korisnicima doplatka za djecu ukupne vrijednosti 36,60 milijuna eura kroz 4 paketa mjera pomoći kućanstvima.

Ove godine nastavljena je provedba Programa podrške poboljšanju materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima u iznosu od 3,8 milijuna eura pri čemu se osobito podržava lokalne jedinice nižeg stupnja razvijenosti s konačnim ciljem osigurati infrastrukturne i materijalne kapacitete za povećanje dostupnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Kroz potpore udrugama usmjerenih podršci roditeljstvu i mladima, omogućuje se sveobuhvatno i kontinuirano provođenje projekata koji osnažuju obitelji, osobito jednoroditeljske te potiču očeve na aktivniju roditeljsku ulogu.

Provodi se pilot projekt sufinanciranje troškova stanovanja mladim obiteljima i mladima putem kojega jedinice lokalne samouprave sufinanciraju troškove mladim obiteljima i mladima. Središnji državni ured za demografiju i mlade je kroz Nacionalni program za mlade od 2023. do 2025. sufinancirao i osnivanje i opremanje dva nova centra za mlade, jedan u Novskoj a drugi u Gospiću.

I ove godine proveo se javni poziv općinama i gradovima Republike Hrvatske za financijsku potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti kako bi se doprinijelo u postizanju što većeg institucijskog zbrinjavanja djece predškolske dobi prvenstveno u općinama s potpomognutih područja, u kojima nedostaje ili je slabo razvijena institucionalna podrška za djecu rane i predškolske dobi.

Trenutno je u tijeku natječaj za dodjelu priznanja “Poslodavac-prijatelj obitelji” u četiri kategorije (mikro, mala, srednja velika poduzeća) s ciljem podrške i isticanja društveno odgovornog poslovanja kod poslodavaca koji prepoznaju direktnu povezanost usklađenog obiteljskog života s radnim potencijalom i učinkom svojih zaposlenika. Natječaj je otvoren do 31. prosinca te se mogu prijaviti poduzeća upisana u Sudski i Obrtni registar, ako smatraju da podržavaju i olakšavaju kvalitetan obiteljski život svojim radnicima.

Demografske koferencije i GGP

Središnji državni ured za demografiju i mlade održao je dvije demografske konferencije pod nazivom “Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva” kojima je cilj dobiti opću sliku demografskih prilika (prednosti, mogućnosti, ograničenja, prijetnje), identifi- cirati poželjne smjerove demografskog razvoja te utvrditi poželjan način upravljanja tim razvojem.

Prva konferencija održana u Osijeku u srpnju obuhvatila je pet istočnih hrvatskih županija, Osječko-baranjsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku i Brodsko-posavsku, koje se suočavaju s najvećim demografskim izazovima.

Druga konferencija koja je uključivala je četiri Sjeverne Hrvatske županije, Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku, Međimursku i Koprivničko-križevačku, održala se u Prelogu 12. prosinca, gdje su istraživači s Hrvatskog katoličkog sveučilišta predstavili rezultate istraživanja za ovu regiju Hrvatske.

Ove godine Republika Hrvatska je preko Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu postala dio longitudinalnog istraživanja Generations & Gender Programme (GGP) koje se bavi ispitivanjem specifičnog područja i prikuplja podatke o uvjetima života mladih osoba, dinamiku i složenost obiteljskog života te relevantne okolnosti koje se odnose na odluku o roditeljstvu, rođenje i podizanje djece.

GGP je međunarodno demografsko istraživanje čiji je glavni cilj bolje razumijevanje brojnih društvenih i demografskih izazova, a posebno punoljetnih osoba mlađe i srednje dobi, od 18 do 54 godine.Odlukom Vlade, Hrvatska je sudjelovala u početnom ciklusu 2023. godine te će sudjelovati u dodatna dva kruga istraživanja, 2026. i 2029. godine. Podaci koje će Hrvatska dobiti istraživanjem nužni su za razumijevanje dugoročnih demografskih trendova te oblikovanje kvalitetnih demografskih politika.

* Sadržaj omogućio  Središnji državni ured za demografiju i mlade