Iza HEP-a je, prema svemu sudeći, najuspješnija poslovna godina u povijesti, s dobiti od gotovo 2 milijarde kuna, a, očekivano, sve su jači i apeli da se efekti tog poslovnog rezultat preliju na građane – nižom cijenom energije. Ipak, jeftiniju struju velika većina građana ne treba očekivati prije druge polovice godine.

Cjenik određen do lipnja

Razlog tome krije se u odredbama Zakona o energiji i drugih podzakonskih akata kojima se definira procedura utvrđivanja tarifa u sklopu univerzalne usluge. Riječ je o garantiranoj opskrbi električnom energijom koju provodi HEP Operator distributivnog sustava, odnosno lokalne elektre, a putem koje se i dalje opskrbljuje više od tri četvrtine domaćih kućanstava. Pojednostavljeno rečeno, riječ je o potrošačima koji račun za struju dobivaju na jednoj uplatnici. Iako ih opskrbljuje HEP, cijenu po kojoj ih opskrbljuje ne određuje kompanija niti njezin menadžment ima bilo kakvog utjecaja na njezin iznos, već je to posao regulatora – Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA). Prema zakonu, HERA dva puta godišnje na temelju raznih dokumenata, financijskih izračuna i nabavnih cijena energije izračunava opravdani trošak, odnosno cijenu energije u univerzalnoj usluzi.

Budući da su aktualne cijene donesene za razdoblje do 30. lipnja, prva moguća korekcija cijena električne energije mogla bi stupiti na snagu od 1. srpnja. Ipak, valja reći kako visoka profitabilnost HEP-a kao cjelokupnog sustava sama po sebi nije faktor na temelju kojeg bi trebala biti donesena odluka o pojeftinjenju električne energije. Ozbiljno je pitanje koliko bi u ovom trenutku cijena uopće i mogla pasti, s obzirom na kretanje tržišnih cijena energije. S takvim cijenama susreću se svi veliki potrošači, kao i oni manji u segmentu kućanstava i poduzetništva koji su odabrali jednog od desetak tržišnih opskrbljivača.

Smanjivanje udjela

Primjerice, njihova tržišna cijena za kućanstva trenutačno je u prosjeku oko sedam posto niža od one u sklopu univerzalne usluge, što je i logično s obzirom na to da univerzalna usluga svakom potrošaču jamči opskrbu, što podrazumijeva i viši trošak. Za daljnji razvoj slobodnog tržišta bitno je da ipak postoji diferencijal između te cijene i cijene koju nude alternativni opskrbljivači jer bi u protivnom bio zaustavljen razvoj tržišnog natjecanja, odnosno postupnog smanjenja HEP-ova i dalje golemog tržišnog udjela. Upravo zato HERA ima osjetljiv posao i mora se brinuti da kratkoročne koristi za korisnike ne izazovu dugoročno veće gubitke pa, ako početkom srpnja i dođe do pojeftinjenja struje, ne treba očekivati da će to biti znatan iznos.