U trenutku odabira svog puta socijalno-ekonomskog razvoja hrvatskoj javnosti mogla bi od koristi biti knjiga “Birokracija” Ludwiga von Misesa, predstavnika austrijske škole liberalne ekonomije, koju je jučer predstavio izdavač Institut za javne financije. Knjiga je napisana daleke 1944. godine i donosi usporedbu između socijalizma i kapitalizma, odnosno birokratskog i profitnog menadžmenta, čime je Mises želio ponajprije upozoriti na pogubne posljedice sveobuhvatnoga državnog uplitanja u gospodarstvo te objasniti zašto je socijalizam osuđen na propast. On nudi čvrste argumente u korist odabira institucija utemeljenih na vladavini zakona i ograničene državne vlasti.
“Knjiga je i danas vrlo aktualna, pogotovo u Hrvatskoj. Došlo je do promjene filozofije same države, ali strah od diskrecijskog odlučivanja birokracije i dalje je vrlo prisutan”, istaknula je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije. Napominje da potpuno slobodnog tržišta nema te da je određena uloga države neminovna. U Hrvatskoj, međutim, ona je i dalje prevelika i zato je važno smanjiti udjel države u ekonomiji.
Akademik Eugen Pusić, jedan od govornika na prezentaciji knjige, upozorava da Misesova razmišljanja treba ipak gledati u kontekstu vremena u kojem je stvarao. Početak 20. stoljeća bio je obilježen radikalno suprostavljenim mišljenjima, “ili birokracija ili slobodno tržište”. Mises se nedvojbeno opredijelio za slobodno tržište. “Naše razmišljenje i način gledanja na društvo, međutim, s vremeno se promijenilo. Mnogo je manje isključivosti, sukob i suradnja idu zajedno, borbe se odvijaju i istovremeno održavaju zajednice među istim ljudima”, naglašava Pusić.
Za ilustraciju navodi činjenicu da trećina novca koja danas kola svijetom dolazi iz kriminalnih aktivnosti. “Što je uopće kriminal ako je profit jedini cilj?”, pita se Pusić, zaključujući da nam treba slobodno tržište i profit kao mjerilo uspješnosti, “ali ako većina trči za profitom, trebaju nam i oni drugi, regulatori koji pomno brinu o javnom interesu”.
Knjiga “Birokracija” je više od kritike državnog intervencionizma i birokracije. Prema mišljenju Ivice Urbana iz Instituta za javne financije, “to je originalni sustav ekonomskog razmišljanja koji treba približiti široj populaciji”. On naglašava da je odgovornost za odabir sustava na čitavome biračkom tijelu i zato treba imati znanja o ekonomskim pojmovima kako ne bi postali žrtve indoktrinacije i predizbornih obećanja. U Misesovoj misli da cilj popularizacije ekonomske znanosti nije učiniti svakog građanina ekonomistom, već ga osposobiti za njegovu funkciju u životu, Katarina Ott ujedno prepoznala misiju Instituta koji vodi.