Biomasa je jedan od najpoželjnijih energenata današnjice, kako zbog svoje ekološke prihvatljivosti, tako i zbog cijene, a u Hrvatskoj to područje još nije regulirano na optimalan način. Iako je, naime, 1. siječnja ove godine stupio na snagu Pravilnik o obnovljivim izvorima energije, o kojem rasprava traje do 13. siječnja, mnogi smatraju da on pogoduje samo majnoj skupini korisnika biomase.

Kako objašnjava Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera, pravilnikom se pogoduje samo velikim proizvođačima koji imaju kogenereacije snage između pet i 20 megavata, a kao najeksponiranija poduzetnica u tom sektoru spominje se bivša manekenka Sunčica Lalić. Njezin projekt eleketrane na biomasu snage 9,7 megavata u Babinoj Gredi, vrijedan 50 milijuna eura, među najvećima je u Hrvatskoj. Udruga proizvođača peleta, briketa i drvne biomase (Crobiom) smatra da se pravilnik donosi ishitreno, čime se pogoduje određenim skupinama, te traže odgodu njegove primjene.

Član Izvršnog odbora Crobioma Željko Lovrak objašnjava da je Pravilnik o obnovljivim izvorima energije, sukladno Zakonu o obnovljivim izvorima energije, stupio na snagu 1. siječnja, a ministar gospodarstva treba donijeti pravilnik u roku od šest mjeseci.

Smatra kako se pravilnikom, koji je do 13. siječnja na javnoj raspravi, pogoduje određenim skupinamam, a istodobno se članovima Crobioma onemogućava završetak započetih projekata vezanih uz obnovljive izvore energije. Ističe i kako su kvote postrojenja na biomasu predviđene programom do 2020. popunjenje potkraj studenoga 2015., što ograničava ulagače iz drvne industrije i druge investitore. 

Posao s peletima više nije unosan kao prije nekoliko godina jer je zbog nekoliko blagih zima tržište zasićeno, a zbog uvoza iz SAD-a cijena peleta na europskom tržištu, pa tako i hrvatskom, lani je pala 20 posto, kaže Lovrak. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran također tvrdi kako je devet dana premalo za usvajanje važnog dokumenta kao što je Pravilnik o obnovljivim izvorima energije. Riječ je o dokumentu sa 107 članaka, na 60 stranica i za koji su dugogodišnji stručnjaci procijenili da traži puno dulju javnu raspravu, kaže Kavran. 

Ujedno, smatra da predloženi pravilnik diskriminira manje proizvođače, male pilane te favorizira veće, koji imaju mogućnost izgraditi velike elektrane. No, takva su postrojenja upitna s ekonomskog i sirovinskog aspekta, a i u zemljama u kojima je udjel proizvedene energije iz biomase velik država potiče manje proizvođače, napominje Kavran.

Zauzima se za podizanje udjela biomase i drvnih goriva u energetskim strategijama Hrvatske, ali i za provedbu načela Europske unije o obnovljivim izvorima energije, gdje su neke članice već premašile udjel od 30 posto biomase u ukupno proizvedenoj energiji, dok je u Hrvatskoj ta proizvodnja i dalje simbolična. Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj se godišnje proizvede od 260.000 do 300.000 tona peleta, od čega se 90 posto izvozi.      

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost