U prvom kvartalu ove godine prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj je iznosila 5.285 kuna, što je za 1% više nego u prethodnom kvartalu. U odnosu na isto razdoblje prošle godine prosječna neto plaća je niža za 1%.

Pribrojimo li neto plaći bonuse, tada je visina prosječne mjesečne plaće 5.493 kuna što je 1% više nego u prošlom kvartalu.

Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 115% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (74% više od prosjeka), ljudskih potencijala (+37%) te informacijskih tehnologija (+35%).

Najmanje prosječne plaće imaju radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-40%), pomoćnim zanimanjima (-40%) te radnici u uslužnim djelatnostima (-32%).

Muškarci u prosjeku zarađuju 493 kune više

U posljednja tri mjeseca muškarci su imali u prosjeku 10% višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca. Muškarci su u prosjeku zarađivali 5.521 kuna, dok su žene zarađivale u prosjeku 5.028 kuna.

U odnosu na prethodni kvartal prosječna plaća muškaraca nije se mijenjala, dok je prosječna plaća žena 1% niža.

Najveće razlike u plaćama su u kategoriji zanimanja Prodaje i Uslužnih djelatnosti, gdje su žene u prosjeku plaćene 28% manje od muškaraca. Muškarci koji rade u prodaji u prosjeku imaju 1532 kune višu plaću od žena, dok u uslužnim djelatnostima je taj iznos 1202 kune. 

ekonomski rast

Jedan sektor ima presudan utjecaj na rast Hrvatske – i nije turizam

strateško pitanje

Banke ulažu milijarde u ovo i to nema veze s novcem koji posuđuju

S druge strane, postoje kategorije zanimanja gdje su žene plaćene više od svojih muških kolega, kao što su Osiguranje, Telekomunikacije i Opskrba električnom energijom, ali razlike nisu tolike kolike su u onim kategorijama gdje su muškarci više plaćeni.

U kategoriji zanimanja Osiguranje žene imaju 16% višu plaću, u kategoriji Telekomunikacije 12%, dok u zanimanjima iz područja opskrbe električnom energijom žene u prosjeku imaju 11% višu plaću. Zanimljivo, da u kategoriji Informacijskih tehnologija, kao dominantno 'muškom' zanimanju je ta razlika među spolovima najmanja.

Stupanj obrazovanja uvelike utječe na visinu plaće

Osobe sa završenim fakultetom imaju u prosjeku 54% višu plaću u odnosu na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, a 25% višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 113% u odnosu na srednju stručnu spremu.

U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 19% nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 73% višu plaću od prosjeka. Ispitanici s višom stručnom spremom imaju 9% višu plaću od prosjeka, ali 34% višu od ispitanika sa srednjom stručnom spremom.

Prosječna plaća u državnim tvrtkama iznosi 5.434 kune

Visina plaća ovisi i o vlasničkoj strukturi tvrtke, stoga su plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu 14% više od prosjeka i iznose u prosjeku 6.005 kuna, dok su plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu najniže i iznose 4.997 kuna (5% manje od prosjeka).

Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 3% je viša od prosjeka i iznosi 5.434 kuna.

Što se tiče razlike prema spolu, najveća razlika u prosječnoj plaći muškaraca i žena je u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu gdje su žene plaćene u prosjeku 11% manje od svojih muških kolega. S druge strane u javnoj i lokalnoj samoupravi žene su te koje imaju višu plaću (+1% u odnosu na muškarce).

Rad u velikoj tvrtki znači i veću plaću

U tvrtkama s manje od 10 zaposlenih prosječna plaća je 13% ispod prosjeka i iznosi 4.583 kuna, dok je u tvrtkama do 19 zaposlenika plaća 4% niža od prosjeka i iznosi 5.085 kuna.

Prosječna plaća u tvrtkama s 20 do 49 zaposlenika iznosi 5.361 kunu i 3% je viša od prosjeka. Najviša prosječna plaća je u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika; 9% viša od prosjeka i iznosi 5.765 kuna.

Plaća je i dalje najviša u Gradu Zagrebu

Gledano prema županijama, najniže plaće u prvom kvartalu 2016. zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19% ispod prosjeka te Požeško-slavonskoj županiji; 21% niže od prosjeka.

Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 15% iznad prosjeka i ona iznosi 6.052 kuna. Nakon Grada Zagreba slijedi Zagrebačka (-1%) te Dubrovačko-neretvanska županija gdje su plaće 3% niže od prosjeka.