Navodna kineska izreka “dao Bog da živite u zanimljivim vremenima” kao da je zamišljena za 2024. godinu. Iz hrvatske perspektive, jedne male, otvorene ekonomije, članice Europske unije i euro područja, nemamo drugog izbora već pomno pratiti kakav nas međunarodni gospodarski i politički, okvir očekuje. To je najvažnija determinanta gospodarskih prilika u 2024. godini.
Da su gospodarske prilike u euro području loši, zna već od početaka ove godine gotovo svaki gospodarstvenik u industrijskom sektoru. Tu bih posebno naglasio utjecaj usporavanja njemačkog gospodarstva na drvnu industriju i proizvodnju namještaja. Dvoznamenkaste stope pada volumena proizvodnje jasno govore da su potrošači u Njemačkoj odmah reagirali na dizanje referentnih kamatnih stopa i obuzdali potrošnju. Jasno je da drvna industrija nije jedina koja izravno osjeća pad aktivnosti u euro području, već je samo zoran primjer koji će se preliti na domaće gospodarstvo u vidu mogućeg smanjenja broja zaposlenih.
Europska unija je doživjela snažan gospodarski šok kada je Rusija napala Ukrajinu prije gotovo dvije godine. Skok cijena energenata epicentar je tog šoka. Na našu žalost, taj se šok dogodio ubrzo nakon pandemije koja je također potaknula val inflacije jer je poremetila globalne dobavne lance. Dok su se cijene energenata spustile, cijena plina u Europi je i dalje višestruko veća u odnosu na vrijeme prije ruske invazije na Ukrajinu. Takav skok cijene bitnog inputa u industrijske procese izravna je prijetnja izgledima europske industrije.
Visoka inflacija
Svatko je u Hrvatskoj protekle dvije godine, osjetio učinak visoke inflacije na kupovnu moć. Najvažnije središnje banke diljem svijeta (osim Japana) od 2022. godine dižu referentne kamatne stope povijesno brzim tempom ne bi li smanjile inflatorne pritiske. Obveznička tržišta šalju jasnu poruku središnjim bankama da će ih gospodarski uvjeti prisiliti na smanjenje referentnih kamatnih stopa iduće godine. Ne iznenađuje me to nimalo, za razliku od ocjene tržišta da će središnje banke SAD-a i euro područja, istim obujmom spustiti kamatne stope.
S obzirom da su američke gospodarske prilike relativno bolje od europskih, logičnije bi bilo da tržišta signaliziraju brže spuštanje kamatnih stopa u euro području. Ne samo da američki potrošači za sada, djeluju raspoloženije nego Europski, već je i potražnja odigrala važniju ulogu u generiranju inflatornih pritisaka u SAD-u negoli u euro području.
U odnosu na Europsku središnju banku, američki Federal Reserve ima više argumenata odgoditi spuštanje kamatnih stopa. Ukoliko sam u pravu, implikacija je da je euro prejak u odnosu na američki dolar. Slabiji bi euro dogodine, mogao služiti kao dobrodošao poticaj europskoj ekonomiji.
Na globalnoj razini kao i u Hrvatskoj možemo očekivati nižu inflaciju u 2024. godini. Kretanja cijena nafte jedan su od argumenata za taj stav. Svjedoci smo da OPEC+ (OPEC plus Rusija) 30. studenog nije donio odluku o smanjenju proizvodnje, već su pojedine članice, predvođene Saudijskom Arabijom samoinicijativno najavile smanjenja proizvodnje. Saudijci su čak istovremeno smanjili kotirane cijene nafte za svoje klijente. Samo tjedan dana kasnije, već se špekulira o dodatnim smanjenjima proizvodnje, a američki proizvođači specijalizirani za vađenje nafte iz škriljevaca najavljuju smanjenje investicijskih budžeta.
Istovremeno, ne možemo očekivati da će Kina ponuditi utočište za globalnu ekonomiju u 2024. godini. Kao što sam nedavno pisao za PD analitiku, ne očekujem financijsku krizu u Kini, što je svakako dobro, ali mislim da je razdoblje brzog kineskog rasta iza nas. Nesporni gospodarski uspjeh Kine proteklih 40 godina jednostavno je stvorio izražene neravnoteže u njenog ekonomiji, a jedna od posljedica je sporiji gospodarski rast. Za velike globalne izvoznike kao Njemačku, Japan i Južnu Koreju to je važno, ne samo zato što je Kina druga najveća ekonomija svijeta s ogromnim domaćim tržištem, već i zato što je Kina najveći izvoznik u svijetu.
Odnosno, postoji rizik da vlasti potaknu domaću proizvodnju, time povećavajući izvoz. U uvjetima slabe globalne potražnje, takva bi politika dovela do smanjenih cijena. Kako je imperativ svakog autoritativnog režima ostati na vlasti, financijski gubici takve politike bili bi sekundarna briga, za razliku od poduzeća izvoznika iz demokratskih država gdje komercijalni ciljevi dominiraju.
Negativni rizici
Gledajući isključivo gospodarske teme, negativni rizici dominiraju globalnom ekonomijom u 2024. godini. Očekujem sporiji gospodarski rast u odnosu na 2023. godinu i nižu inflaciju. Nit vodilja mojih razmišljanja je: što niže budu središnje banke spuštale referentne kamatne stope toliko su gori globalni gospodarski uvjeti.
S obzirom da živimo u zanimljivim vremenima, ne mogu napisati osvrt na 2024. godinu bez da spomenem političke teme. Kao glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, koja predstavlja interese gospodarstvenika, znam da itekako ocjenjuju političke rizike u formiranju poslovnih i strateških planova pa ću skromno ponuditi moje viđenje političkih rizika za hrvatsku ekonomiju.
Svi smo usredotočeni na super izbornu godinu u Hrvatskoj i Europskoj uniji, ali je najvažniji trend sve očitije nadmetanje SAD-a s jedne strane te Kine i Rusije s druge. Kina testira odlučnost prvenstveno SAD-a u Južnom kineskom moru. Rusija se nada da će zapadne zemlje smanjiti potporu Ukrajini. Predsjednički izbori u SAD-u u studenome ključan su događaj za rusku strategiju. Proteklih tjedana je kineski komercijalni brod oštetio podzemne kablove u moru između Finske i Estonije, a Venezuela (nakon labavljenja američkih sankcija) testira ideju o anektiranju dijela Francuske Gvajane jer su znatne količine nafte tamo otkrivene.
Nije tu bitna nafta koliko prijetnja globalnom poretku gdje se granice ne mijenjaju silom. Sve su to zapravo testiranja odlučnosti prvenstveno SAD-a da odgovori na prijetnje globalnom poretku kojeg je ona stvorila nakon Drugog svjetskog rata. Sve navedeno stvara neizvjesnost, posebno u Europi koja će, ukoliko, SAD uistinu znatno smanji pomoć Ukrajini, morati sama podnijeti još veći teret.
U godini kada je njemački Ustavni sud dao negativno mišljenje na vladine manevre oko izvanproračunske javne potrošnje, time otežavajući pregovore oko europske potpore Ukrajini, takva neizvjesnost može samo otežati komercijalne odluke o novim investicijama. Tu su i europski parlamentarni izbori, čiji rezultat je svakako pod utjecajem svega navedenog. Pitanje je kakav će sastav parlamenta biti nakon lipnja i koliko će kvalitetno moći funkcionirati?
Izborna godina u Hrvatskoj uvijek je bitna. Mi smo članica Europske unije koja je neto primatelj strukturnih fondova. Kako su ta sredstva uvjetovana, vrlo je važno da Vlada nakon izbora bude stabilna u smislu da može donositi pravovremene odluke. Daleko smo stigli proteklih 30 godina kao demokracija ali nismo institucionalno na razini jedne Belgije ili Nizozemske da bez stabilne Vlade možemo funkcionirati duže vrijeme.
Dugoročno, optimist sam po pitanju snalaženja Zapada s prijetnjama, kako onim političkim tako i gospodarskim. U međuvremenu, treba dočekati taj duži rok i nositi se s inozemnim uvjetima koje, barem u idućoj godini, karakteriziraju rizici s negativnim predznacima.
