Na čelu Grada Zagreba Milan Bandić se nalazi već peti mandat što ga čini jednim od najdugovječnijih gradonačelnika u Hrvatskoj. Većina njegovih medijskih istupa vezana je uz dnevnopolitička događanja i gradske projekte, ali ovaj puta za Poslovni dnevnik zagrebački gradonačelnik govori o gospodraskim planovima, razvoju poduzetništva i ulaganjima u prema njegovim riječima "našoj budućnosti – poduzetnicima". 

Ekonomski gledano, koji su prioriteti Grada Zagreba u idućih godinu dana?
Aktivnosti koje danas poduzimamo na području jačanja gospodarstva dio su šire gospodarske strategije grada koja se proteže na razdoblje duže od godine dana. One se temelje na dvije činjenice: prvo, Hrvatska je već šestu godinu zaredom u recesiji i drugi, Grad Zagreb je najvažnije gospodarsko, obrazovno i znanstveno središte Hrvatske pa samim time može i mora biti motor razvoja zemlje u cjelini. Polazeći od toga definirali smo i ekonomske prioritete koji imaju za cilj pomoći stvaranju povoljnog poslovnog i investicijskog okruženja te jačanju međunarodno konkurentnih kompanija koje će biti nositelji razvitka gospodarstva. Kao veliku priliku za ostvarenje ovih ciljeva vidimo mogućnost korištenja sredstava iz strukturnih i investicijskih fondova EU. Pomoću tih dodatnih sredstava gospodarsku i komunalnu infrastrukturu dići ćemo na razinu iznad prosjeka EU. Istodobno, ti će projekti bit i prilika za domaće tvrtke kao dobavljače roba i usluga. Svjesni smo da Zagreb ima dobre visokoškolske i znanstvene ustanove koje stvaraju izvrsne stručnjake, ali isto tako i da postoji prijetnja da oni potraže bolje životne i radne prilike u inozemstvu. Stoga nam je zadaća dati šansu tim ljudima da ostanu u Zagrebu i da ovdje stvaraju temelje novog gospodarstva. Zato smo posvećeni podupiranju novih poduzetnika, osobito onih u području visokih tehnologija i pomaganju da oni razviju i internacionaliziraju svoje poslovanje. Za to pripremamo nove potporne mjere koje bi trebale zaživjeti već sljedeće godine. Nadalje, promičemo Zagreb kao povoljnu lokaciju upravo za ulaganja u visoke tehnologije i usluge s visokom dodanom vrijednošću. Konačno, radimo na povezivanju i ostvarivanju sinergije između različitih inicijativa za podupiranje inovacija i transfera tehnologije kroz razvoj inovativnog gradskog područja na prostoru Zagrebačkog velesajma te stvaranje branda "Innovation Zagreb" kojem je cilj pokazati koliko je danas, kao i u prošlosti, jaka kultura stvaranja inovacija upravo u Zagrebu.

U razvojnim i gospodarskim planovima koliko se vodi računa o problemima malih i srednjih poduzetnika?
Probleme malih i srednjih poduzetnika ne može sustavno riješiti samo lokalna zajednica. Ono što je nužno za poduzetništvo je stabilan institucionalni okvir sa jasnim i preciznim pravilima igre. Također je prisutan i problem financiranja investicija u malom i srednjem gospodarstvu. Financijske institucije danas najradije ulažu u državu i javna poduzeća jer im se to čini najmanje rizično, a ostvaruju visoke prinose s obzirom na rejting države kakav jeste. Razmišljamo o jamstvenim shemama za kredite poduzetnika, kao i o modelima financiranja startup kompanija. Grad Zagreb će u tom smislu napraviti veliki zaokret. Želimo postati mjesto koje će biti primamljivo novim, startup poduzećima i pružiti im i institucionalnu i financijsku podršku. U tom smjeru na prostoru sadašnjeg Velesajma razvijamo veliki gradski projekt Zagrebačke poslovne mreže u koji će biti uključen i Tehnološki park kojem planiramo značajno povećati kapacitete i osnažiti njegov rad. Grad Zagreb na žalost nema više slobodnog zemljišta za razvoj poduzetničkih zona, ali ovo što imamo izgrađeno dat ćemo po povoljnim uvjetima malim i srednjim poduzetnicima, posebno onim koji se bave proizvodnim djelatnostima. Dosta smo snizili cijene gradskih poslovnih prostora, provodimo različite mjere poticanja malog i srednjeg poduzetništva i svjesni smo njihovog značaja. Zagreb gaji poduzetničku kulturu i želi ohrabrivati mlade da se bave poduzetništvom. Nema više utočišta u javnim službama i javnim tvrtkama, ta vremena su iza nas. Poduzetništvo je naša budućnost i o tome će ovisiti naš razvoj.

U kalkulaciji oko strateških poslova zna li se koliko bi unutar projekata bilo posla za zagrebačke male i srednje poduzetnike te obrtnike?
Teško je to sada kvantificirati, ali zamislite bilo koji infrastrukturni projekt, tu ima posla i za male i za velike poduzetnike. Uzmimo za primjer energetsku obnovu zgrada u Donjem gradu ili energetsku obnovu sportskih objekata, takvi radovi podrazumijevaju i izmjenu krovišta i stolarije, fasade, sustave grijanja i hlađenja itd, pa tu ima puno posla za male i srednje poduzetnike. Ekonomski potencijal takvih projekata je iznimno velik. 

Kako ocjenjujete suradnju Grada i obrtnika?
Kvalitetno i dobro razvijeno obrtništvo značajno je za cjeloviti gospodarski razvoj. Grad Zagreb je prepoznatljiv po svojoj višestoljetnoj tradiciji obrtništva, a tijekom svoje obrtničke povijesti zagrebački obrtnici dali su nemali doprinos razvoju grada. Već su dobro poznate poticajne mjere i aktivnosti koje Grad Zagreb provodi te je ostvarena uspješna suradnja sa svim relevantnim institucijama i udruženjima obrtnika – Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Zagreb i Udruženje obrtnika grada Zagreba, zajedno sa svim njihovim sekcijama. Zagreb je prijatelj obrtnika i to prijateljstvo ćemo njegovati. Kroz potpore tradicijskim, deficitarnim, proizvodnim obrtima i obrtima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom obrtnicima je od 2000. do 2013.  odobreno više od tri tisuće bespovratnih potpora u iznosu od oko 33 milijuna kuna. Planiramo još intenzivniju pomoć, ne samo kroz financijske potpore nego i kroz kontinuiranu edukaciju koja je nužan uvjet za opstanak i uspjeh. U tijeku je provedba mjere potpora obrtnicima za ovu godinu za što je Grad izdvojio pet milijuna kuna. Imamo veliki odaziv i želimo sve dobre inicijative podržati. 

Koliko je novca Grad Zagreb u proteklih nekoliko godina uspio povući iz EU fondova?
Ako govorimo o infrastrukturnim projektima, već sam i ranije naglašavao da u proteklom, takozvanom predpristupnom razdoblju, zbog visokog stupnja razvijenosti u odnosu na druge dijelove Hrvatske, Grad Zagreb nije imao značajne mogućnosti za korištenje sredstava EU za financiranje infrastrukturnih projekata. Sukladno kriterijima koji su bili propisani sredstva iz EU fondova bila su usmjerena na manje razvijene dijelove Hrvatske. Treba naglasiti da su sredstva EU fondova u predpristupnom razdoblju bila namijenjena smanjenju regionalnih razlika u razvijenosti, te je samo po sebi razumljivo da Zagreb kao najrazvijeniji dio Hrvatske nije mogao koristiti ta sredstva, osobito za kapitalne projekte. Zagreb je iz tog razloga više bio fokusiran na programe Europske unije koji su nam bili na raspolaganju za korištenje, a to su programi u domeni jačanja socijalne uključenosti, zdravstva, zapošljavanja, energetske učinkovitosti, obrazovanja, itd. Značajan dio projekata proveden je u suradnji s udrugama i partnerskim organizacijama iz inozemstva, a Zagreb je tim projektima pružao stručnu, organizacijsku i financijsku podršku. Samo u 2013. godini provedeno je projekata u vrijednosti 350 mil kuna, od čega je 280 mil. sufinancirano iz EU. 

Kako idu pripreme projekata za sufinanciranje iz EU fondova u novom financijskom razdoblju 2014.-2020.?
Pojačali smo naše stručne timove i odabrali najvažnije strateške razvojne projekte u čiju pripremu koje trenutačno usmjeravamo najviše napora i resursa. Radimo na intenzivnoj pripremi tehničke dokumentacije za nekoliko velikih projekata od kojih mogu izdvojiti: modernizaciju sustava vodoopskrbe i odvodnje, sustav gospodarenja otpadom, izgradnju mreže ultra brzog širokopojasnog pristupa internetu na području svih četvrti u gradu Zagrebu i sl. Od projekata koje pripremamo, i koji također imaju veliki razvojni potencijal izdvojio bih projekte u području prometa, od izrade prometne strategije kao krovnog dokumenta za sve prometne projekte, preko izgradnje nove žičare do vrha Sljemena, uspostavljanje sustava integriranog prometa putnika u suradnji sa Zagrebačkom i Krapinsko-zagorskom županijom, do  projekta automatskog upravljanja prometom. Nadalje, u tijeku su intenzivne pripreme za revitalizaciju i energetsku obnovu Donjeg grada, modernizaciju javne rasvjete, energetsku obnovu sportskih objekata. U području energetike jedan važan projekt već provodimo, a to je energetska obnova 87 objekata javne namjene. Posebno bih naglasio i pripremu projekta razvoja Tehnološkog parka koji želimo razviti u suvremeni inkubator i akcelerator za nove poduzetnike u području informatičko-komunikacijske tehnologije, što podrazumijeva da će zagrebački tehnološki park kako poduzetnicima u njemu, tako i čitavoj poslovnoj zajednici Grada Zagreba moći ponuditi neophodne podržavajuće usluge i pomoći im u rastu i jačanju te konkurentnosti na svjetskom tržištu. Takav tehnološki park bit će jedan od stupova nastanka inovativnog gradskog područja na prostoru Zagrebačkog velesajma. Pored infrastrukturnih projekata naš je radni napor usmjeren i na definiranje i pripremu projekata u području razvoja zdravstvenih i socijalnih usluga, zapošljavanja mladih, poticanja konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, razvoja socijalnog poduzetništva, regeneracije urbanih područja i urbane mobilnosti. Sve službe Grada Zagreba uključene su u pripremu projekata za sufinanciranje iz Unije, a također se i nemali broj projekata priprema u Zagrebačkom holdingu, a njihov je cilj modernizacija i povećanje kvalitete javnih usluga.  

Koliko Grad ulaže u edukaciju malih i srednjih poduzetnika?
Za sada je to organizirano preko Razvojne agencije i na godišnjoj razini to iznosi oko tri milijuna kuna. Zaključili smo da i tu treba povećati kapacitete pa ćemo uspostaviti nekoliko poduzetničkih centara na području Zagreba u kojima bi poduzetnicima bile pružene sve potrebne informacije, a također bi se kroz centre organizirale i edukacije ovisno o zahtjevima sa terena. Znanje i kompetencije su neizostavan čimbenik uspjeha poduzetnika, Grad Zagreb će svojim poduzetnicima omogućiti da ih dobiju besplatno.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Kakav sudbina očekuje Zagrebački holding? 
Razdoblje od 2009. do 2013. godine u kojem nisam imao kontrolu nad radom Holdinga bilo je skoro pogubno. Kad sam u srpnju 2013. pobjedom na izborima uspostavio i ponovnu kontrolu nad Zagrebačkim holdingom, shvatio sam da nemamo ni dana za gubljenje pa smo cijelo prošlo ljeto radili na financijskom restrukturiranju i stabilizaciji poslovanja. Srećom, uspjeli smo stabilizirati poslovanje pa je Holding 2013. godinu završio s pozitivnim financijskim rezultatom, podmirenim dugovima dobavljačima i restrukturiranim bankovnim kreditima. Uspjeli smo i smanjiti broj zaposlenih. Tu nije kraj, proces ponovne izgradnje efikasne i uspješne komunalne tvrtke se nastavlja. Ne odustajem od Holdinga, Holding zadržava osnovnu ideju ostvarivanja sinergija kroz ujedinjavanje određenih korporativnih funkcija, no Holding mora proći opsežan program restrukturiranja koji uključuje i statusne promjene. Uz stručan i kvalitetan tim, Holding će postati uzor u regiji. To je bila moja zamisao, a da nisam političkom silom zaustavljen ne bi smo izgubili ovoliko godina, a građani to ne bi morali tako skupo plaćati.

Programi za male i srednje poduzetnike

Možete li istaknuti neke programe namijenjene malim i srednjim poduzetnicima na koje ste posebno ponosi te koliko je novca u proteklih nekoliko godina Grad Zagreb uložio u poticanje malih i srednjih poduzeća?
Kako su obrtnici, mali i srednji poduzetnici važan čimbenik ukupnoga gospodarskog razvoja, izradili smo Programa poticanja razvoja, obrta, malog i srednjeg poduzetništva u Gradu Zagrebu za razdoblje od 2013-2017. Za poticanje razvoja obrta, malog i srednjeg poduzetništva od 2000. do kraja 2013. utrošeno je više od 275 milijuna kuna od čega su sredstva Grada oko 220 milijuna kuna a sredstva Ministarstva poduzetništva i obrta i Ministarstva branitelja oko 55 milijuna kuna. Možemo posebno istaknuti dodjelu kredita poduzetnicima za realizaciju investicijskih ulaganja po povoljnijim i prihvatljivijim uvjetima od komercijalnih uvjeta koje imaju u poslovnim bankama, odobreno je više od 1000 kredita u ukupnom iznosu od oko 1,2 milijarde kuna, zatim subvencioniranje kamate na poduzetničke kredite u rasponu od 2 do 4% ovisno o programu kreditiranja, dodjelu potpora inovatorima radi pripreme inovacija za poduzetničko korištenje, do sada je za poticanje inovatorstva utrošeno  više od sedam milijuna kuna); financijske potpore za samozapošljavanje pokretanjem vlastitog posla itd. Postoji cijeli niz mjera i na tome se radi i dalje i to sa još većim intenzitetom nego do sada jer je situacija takva da to nalaže. Nećemo stati.

Poslovni uzlet

Uključili ste se u projekt Poslovnog dnevnika – Poslovni uzlet. Kako ga ocjenjujete?

Pozitivni primjeri u ovim, za poduzetnike depresivnim vremenima su dobrodošli. Zato mi se i dopao projekt. Dosta je crne kronike, okrenimo se budućnosti i neka nam oni najbolji budu uzor. Čestitam Vam na odličnoj ideji. Vaš projekt pokazuje da nije sve crno i da se može. Mislim da to djeluje poticajno na one koji jedino mogu stvoriti rast i razvoj, a to su poduzetnici.