Zlouporabe u sustavu PDV-a po modelu kružnih prijevara, u kojima često sudjeluje veći broj kompanija kako bi prijevaru bilo što teže otkriti, državu godišnje stoje oko 5 milijardi kuna gubitka.

Prvi put je taj podatak zazvonio na uzbunu proljetos, kad ga je iznio ministar financija Boris Lalovac, no sad se, izgleda, na najvišu razinu diže fiskalna obrana. Porezna uprava objavila je kratke upute kako se porezni obveznici u sustavu PDV-a mogu zaštititi od prijevara i financijskih posljedica. Podsjetivši na učestalu povezanost prijevara s organiziranim kriminalom, za koje pored organizatora i počinitelja odgovornost mogu snositi i poduzetnici koji s njima bilo svjesno bilo nesvjesno posluju, poreznici iznose da se isprike za nepoznavanje partnera neće moći uvažiti.

Otvara se mogućnost i za financijske sankcije: Porezna poručuje da bi mogla "ustvrditi da su znali ili morali znati da su transkacije povezane s prijevarama i gubicima za proračun", pa kao prvu opciju najavljuje odbijanje zahtjeva za povratom više plaćenog PDV-a, a moguća je i teža sankcija u vidu obveze plaćanja tuđe PDV obveze. To slijedi, ukratko, u slučaju da izostane, kažu, razumna mjera procjene rizika, uključujući program "Upoznajte svog klijenta". Iznose i dodatni popis provjera koje je potrebno napraviti s ciljem uočavanja prijevare.

Za ilustraciju su navedeni primjeri kad je potencijalni partner novoosnovana ili nedavno aktivirana tvrtka bez poslovne ili financijske povijesti, zatim kad kontakt osobe slabo poznaju ponuđena dobra i specifično tržište ili se u ponudama nudi brza i laka zarada bez 'poslovnog rizika'. Isti slučaj je i s uputama za plaćanje trećim osobama ili na račune u poreznim oazama te ponovljene ponude s istim ili nižim cijenama, ali malom i stalnom dobiti.

Iz Mazars Cinottija savjetuju svima da pripaze, navodeći veći broj presuda Europskog suda pravde, koje su obvezujuće i za RH, gdje je država osporavala pretporez poduzetnicima na ime toga da su znali ili morali znati da su transakcije povezane s prijevarom. Država je, kažu, ponekad bila uspješna, a ponekad manje uspješna, sve ovisno o tome jesu li tvrtke poduzele razumne korake pri poslovanju s fiktivnim trgovcem.