Hrvatski gospodarstvenici ne skrivaju zabrinutost zbog povlačenja Velike Britanije iz EU. Ozbiljnije analize uslijedit će kada se utvrdi kako će teći sam proces razdruživanja, no, nitko ne sumnja da neće uslijediti značajne promjene u poslovanju nakon izlaska Britanije iz zajedničkog tržišta.

"Svi koji imaju ugovorene poslove s tvrtkama u Britaniji vjerojatno već osjećaju problem zbog slabljenja funte, a nakon što Britanija ne bude dio zajedničkog tržišta otvorit će se ponovno obračun PDV-a i drugi postupci koji poskupljuju i otežavaju izvoz", prva je reakcija Gordane Deranje, predsjednice HUP-a i ujedno generalne direktorice pulskog Tehnomonta. Njezina tvrtka je imala sreću da je prije referenduma završila sve ugovorene poslove za britansko tržište i naplatila se. Premda se dobri i zadovoljni kupci uvijek vraćaju, tek će se, kaže Deranja, sagledavati daljnje posljedice odluke Britanaca i reakcije tržišta novca. No, prve reakcije izazvale su zabrinutost tvrtki iz naftnog sektora, koji je već pogođen globalnom krizom.

Goran Šaravanja, direktor Sektora strateškog razvoja i glavni ekonomist Ine, ističe kako referendum već sad ima posljedice na financijskim tržištima, padom funte na najnižu razinu u posljednjih 30 godina, a jačanje američkog dolara ujedno će smanjiti cijene svih roba, pa tako i nafte i plina, što Ini zasigurno ne odgovara. I to što će razlaz dogovarati dvije godine Šaravanja vidi znakom za negativne posljedice koje će se u članicama Unije dugo osjećati. "Vjerujem da pojedinci i kompanije imaju koristi od EU i da članstvo otvara prilike za napredak gospodarstva, društva i kvalitete života. EU nam pomaže i u zaštiti radnih mjesta i gospodarstva od vanjskih prijetnji, osobito kad se radi o globalnim problemima, a naftna i plinska industrija za cilj ima realizaciju integriranog i održivog energetskog tržišta kako bi Europa sačuvala konkurentnost. Za Inu, Hrvatsku i poslovne prilike općenito jako će važno biti kako će EU reagirati odnosno, hoće li nedostatak britanskih stavova u EU negativno utjecati na dinamizam europske ekonomije. U svakom slučaju, čeka nas dugogodišnje razdoblje neizvjesnosti što nije poticajno za gospodarski rast u EU, pa tako ni u Hrvatskoj", ocjenjuje Šaravanja.

I u ostalim energetskim tvrtkama propitkuju moguće daljnje implikacije povlačenja Britanaca i njihov utjeca na ideju razvoja energetskog tržišta. Britanija je za Hrvatsku trenutno osmo tržište po vrijednosti izvoza, koji se posljednjih godina počeo oporavljati, no još ne doseže rekordnu razinu iz predkrizne 2008. Darinko Bago, predsjednik udruženja Hrvatski izvoznici, ističe kako je osim izravnog izvoza značajan i plasman koji hrvatski proizvođači ostvaruju indirektno. U tom kontekstu posebno je važan udjel proizvođača u automobilskoj industriji. "Britanija uvozi godišnje 800.000 automobila iz EU bez carine i okrene li se naručivanju od japanskih, korejskih i drugih proizvođača izvan EU, to će povući i smanjenje narudžbi komponenti za automobile koje sada proizvode naše tvrtke", ističe Bago. Osim udara na autoindustriju, posljedice će se osjetiti i u drugim izvoznim sektorima.

Grupacija Končar, na čijem je čelu Bago, primjerice, izvozi niskonaponske sklopke, prekidače i motore za kompresore, za koje će tražiti nova tržišta. Zagrebačka tvornica kabela Elka jedan je od proizvođača kojemu je Britanija jedno od važnijih tržišta. Direktor Ruđer Friganović kaže da imaju dugogodišnjeg stabilnog i vrlo značajnog partnera u Britaniji s kojim Elka ostvaruje i do 10% godišnjeg prometa, te je s njim već započeo intenzivnu komunikaciju o novim okolnostima. "Iako je u našim međusobnim ugovorima valutni rizik već na određeni način definiran, vrijeme neizvjesnosti i nestabilnosti koje je pred nama zahtijevati će dodatan napor i nove modalitete poslovanja, ali vjerujem da ćemo postići zadovoljavajući dogovor za obje strane. S naše strane morat ćemo poduzeti i dodatne napore da diversificiramo taj rizik", kaže Friganović.

On ne skriva začuđenost Britancima, koji nisu uzeli u obzir sve ono pozitivno što britanskom gospodarstvu donosi nesmetan pristup zajedničkom tržištu u dijelu slobodnog kretanja roba tako još više u slobodnom pristupu tržištu usluga. Nije čudo, kaže, da je upravo londonski "City" bio gotovo aklamacijom za ostanak u Uniji. Ono što se sada otvara jest pitanje tko će u Europi biti mudar i iskoristiti mogućnosti koje se otvaraju, kako u proizvodnji, tako i u financijskom sektoru. Branko Roglić, vodeći europski distributer, uvjeren je da će Britanci svojom odlukom više štete nanijeti sebi, nego drugima. Nas u Hrvatskoj, smatra, manje će pogoditi nego druge, jer smo manji prisutni u EU.

Takvo mišljenje ne dijeli i Bago, koji se sjeća da su političari i 2008. uvjeravali kako je Hrvatska mala da bi nas zadesila kriza, iz koje se još uvijek nastojimo izvući. Bago je jedan od mnogih s gospodarske scene koji drži kako bi čelnici iz Bruxellesa, poput britanskog premijera Davida Camerona, trebali podnijeti ostavke. Niti oni nisu ozbiljno pristupili britanskom referendumu i jednako su odgovorni za štete koje će nastupiti, kaže Bago, ljutit što se u Bruxellesu političari ponašaju tek kao činovnici.

Među rijetkima na hrvatskoj poslovnoj sceni koji očekuju da će i ovaj potres Britanci na kraju znati iskoristiti u svoju korist predsjednik je Uprave šećerane Viro Željko Zadro. Viro i županjska Sladorana koja je u njegovu sastavu posluje s britanskim tvrtkama i dobro poznaje to tržiše. Sam izlazak Britanije kao neto uvoznika šećera iz EU predstavljat će gubitak dijela tržišta, no Zadro je uvjeren da će s EU birokracijom Britanci biti, kao i dosad, umješni u pregovorima, te je sklon vjerovati i kako će na kraju organizirati novi referendum o povratku u EU. "Ovo je u svakom slučaju veliki test za tromu birokraciju Bruxellesa, jer za sve u EU je krajnji trenutak da se trgnu i osiguraju bolje pozicije gospodarstvu i definiraju novu ekonomsku politiku", poručuje Zadro.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’