Hrvatska najprije treba umjesto birokratske kulture razviti poduzetničku kulturu.

Prema načinu djelovanja i pristupu poslu birokratske sredine afirmiraju poštivanje pravila i procedura, dok su poduzetničke sredine usmjerene na promjenu pravila i ostvarenje rezultata. Ako želimo biti okruženi inovacijama i kreativnošću, valja prepoznati i uzgajati takve osobine. Hrvatska 2020. mora se organizirati kao zemlja znanja i inovacija, koja daje šansu mladima za bolju budućnost. Iz tog razloga trebamo težiti tome da se što je moguće više povežemo između sebe. Moramo se usredotočiti i na održivi rast, a koji se mora temeljiti na promjeni odnosa države prema domaćoj proizvodnji, koja jedina stvara novu vrijednost. A mi proizvođači, sa svoje strane, dajemo doprinos prelazeći sve više na "zeleno" poslovanje, uključujući u svoje ciljeve i društvenu dobrobit. Kao proizvođača traktora i poljoprivredne mehanizacije posebno me boli odnos države prema poljoprivrednicima i proizvodnji hrane. Nije li logičnije poticati svoju proizvodnju? Zašto poljoprivreda i turizam nisu već sada tijesno povezani?

Nema strategije koja bi to povezala. Definitivno trebamo raditi na prilagodbi sustava. Specijalizirati se moramo u onome u čemu smo dobri, te vlastite nedostatke pretvoriti u prednost. Primjerice, zbog slabe industrijaliziranosti i slabe proizvodnje, naša je zemlja ostala nezagađena, pretvorimo to u prednost i specijalizirajmo se u proizvodnji zdrave hrane. Također, treba razvijati sve vidove turizma, poticati ruralni razvoj. Turizam i poljoprivreda su najvažniji za razvoj Hrvatske. Potrebno ih je samo kvalitetno povezati strategijama razvoja i kasnije projektima. U tu svrhu treba koristiti i novac iz fondova Europske unije. Treba naučiti poduzetnike da ne čekaju pomoć Europe, nego da razvijaju vlastite ideje, a novac iz EU fondova koriste za pomak na bolje u poslovanju. Također, treba dati šansu mladima, da učine neku svoju ideju tržišno isplativom.