Kako komentirate analizu EIZ-a koja usmjerava našu prehrambenu industriju na tržišta Turske i Rusije?

Riječ je o preporukama koje je ta analiza pružila. Ulaskom na rusko tržište otvaraju se vrata prema cijelom tom svijetu i kada se uklone sankcije tada će to postati sjajno tržište i dobra prilika za nas. Naše poslovanje u BiH treba znati kvalitetno i pametno iskoristiti za ulazak na tursko tržište. Općenito, kada je izvoz u pitanju smatram da treba najbolje ljude poslati na svaki kontinent. Naravno govorim figurativno, ali individualni napori su u ovom pitanju vrlo važni. Ako uz to imate dobar proizvod, a naši su i više od toga, uspjeh ne bi trebao izostati. Treba izvagati koliko je isplativo otvarati predstavništva jer je u današnje vrijeme to dosta riskantan potez.

Koje su glavne prednosti tih tržišta za Hrvatsku?

Tursko i rusko tržište su tržišta rasta, optimistična tržišta. To su tržišta željna strane robe. Daleko je teže plasirati se na tržište Velike Britanije ili SAD-a zbog njihove zasićenosti. Također, Turska nema uvozne barijere čime prehrambena industrija dobiva širok prostor i otvorenije tržište. To je i zemlja u kojoj je razvijen turizam, pa se ti proizvodi mogu prodati i turistima.

Koje su naše prehrambene tvrtke već sada uspješne na tim tržištima?

Apsolutni lider je Podravka, oni su prisutni tamo već dugo vremena i kontinuirano rade na tome. I Atlantic grupa pokušavala je na ruskom tržištu pronaći svoje mjesto, no sankcije su im omele taj put. Koliko sam upoznat, trenutno i Agrokor pomaže Turcima u sektoru turizma, pa vjerujem da će po načelu uzajamnosti i njima uskoro biti otvorena vrata tog tržišta. Naravno, to su moje pretpostavke, ne mogu sa sigurnošću reći hoće li tako i biti. md