Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, domaći proizvođači proizvedu kranjskih kobasica u vrijednosti od 80 milijuna kuna godišnje. Upravo kako bi ih zaštitili, Ministarstvo je uputilo prigovor Europskoj komisiji kojim se nastoji osporiti slovenski zahtjev da “kranjsku klobasu” zaštite oznakom zemljopisnog podrijetla. Domaći proizvođači tvrde da se ne boje da bi im proizvodnja pod tim imenom mogla biti zabranjena, ali alternativu imaju definiranu.

Kako ističu iz Ministarstva poljoprivrede, iako prethodni pregovori sa Slovenijom nisu uspjeli, nakon upućenog prigovora slijede daljnji pregovori, a ako se hrvatska i slovenska strana u roku od šest mjeseci ne uspiju dogovoriti, slijede potezi Europske komisije. Zaštita od strane Slovenije dovela bi do zabrane budućeg korištenja naziva kranjska kobasica za sve proizvode osim za one proizvedene u Sloveniji.

U Mesnoj industriji Gavrilović koja proizvodi između 450 i 500 tona kranjske kobasice godišnje u vrijednosti od oko 12 milijuna kuna, u slučaju da slovenski zahtjev prođe, najvjerojatnije bi išli na promjenu naziva kobasice. “U tom slučaju, bit će važna medijska kampanja kako bi se potrošači dobro informirali, s obzirom na to da je kranjska kobasica kod nas sada prepoznatljiv naziv”, napominje Daška Domljan, glasnogovornica Gavrilovića. Cijelu situaciju oko slovenskog zahtjeva u Gavriloviću pomno prate jer se radi o premium proizvodu u kategoriji sitnih kobasica, koji proizvode od Drugog svjetskog rata. Iz Podravke, koja već 30 godina proizvodi Kranjsku kobasicu, odgovaraju kako imaju definiranu opciju nastavka proizvodnje u slučaju da dođe do zabrane korištenja naziva. Ipak vjeruju da do zabrane proizvodnje pod nazivom kranjska kobasica neće doći jer isti takav zahtjev Slovenije prema Austriji nije uspio.

“To pokazuje da se ne radi o autohtonom, već generičkom nazivu, kao što su primjerice pariška, milanska, alpska ili bečka kobasica”, odgovara Marinka Akrap, direktorica korporativnih komunikacija Podravke, jednog od vodećih proizvođača kranjske kobasice u Hrvatskoj. Akrap objašnjava kako je upotreba geografskih naziva vrlo česta u mesnoj industriji pa bi prihvaćanje zahtjeva za geografsku zaštitu jednog naziva otvorilo niz pitanja kod ostalih proizvoda sa sličnim generičkim nazivima. Dodatan argument je i činjenica da se naziv navodi u Pravilniku o kakvoći mesa iz 1974., upravo kao generički, odnosno kao naziv koji se može koristiti za tu recepturu kobasice.

Kompromis

Kako je problem riješen s Austrijom
Na slovenski zahtjev da “kranjsku klobasu” zaštiti oznakom zemljopisnog podrijetla na razini Europske unije, prva je reagirala Austrija u kojoj su kranjske kobasice jednako popularne kao i u Hrvatskoj. Nakon prigovora uloženog početkom ove godine, u lipnju je postignut sporazum. Prema njemu, Sloveniji bi bilo omogućeno da “kranjsku klobasu” zaštiti geografskim podrijetlom na razini EU, dok bi ih Austrija uz određene uvjete i dalje smjela proizvoditi i prodavati ali ne pod nazivom Krainer Wurst, već bi tom nazivu trebali pridodati prefiks, poput Bauerkrainer. Jedan od glavnih austrijskih argumenata je bio da bi zabrana korištenja imena “kranjska”, nanijela ekonomsku štetu austrijskoj mesno-prerađivačkoj industriji.