Brojke i slova vezane uz Agrokorova izvješća za 2016. napokon su kompletirane. Nalazi revizije za za konsolidiranu Agrokor Grupu i Agrokor d.d. sugeriraju da je u koncernu bilo niz računovodstvenih nepravilnosti koje, prema revizorskoj kući PriceWaterhousCoopers, “mogu ukazivati na potencijalne protuzakonite radnje”. Tijekom revizije uočeno je, među ostalim, da je bilo prikrivanja primljenih pozajmica/kredita, da su se imovina i rezerve nepravilno klasificirale, da su neke pozajmice prikazivane kao vlasnički kapital, da je bilo neprikazivanja troškova poslovanja i prikazivanja troškova kamata kao potraživanja prema vlasniku, da su se dane pozajmice knjižile kao novac i novčani ekvivalenti i sl.

S obzirom na te nalaze, a napose razmjere ispravaka vrijednosti kojima su rezultirale uočene nepravilnosti, izvanredna uprava je, kako je na prezentaciji izvješća istaknuo povjerenik Ante Ramljak, angažirala “respektabilnu međunarodnu tvrtku specijaliziranu za forenziku koja će istražiti utvrđene nepravilnosti”.

Ramljak je, usto, potvrdio i da je podnio kaznene prijave protiv odgovornih osoba u kompaniji. Budući da se radi o pravno osjetljivim pitanjima, zasad je ostao na tome; nije se upuštao u imena. Rekao je kako je to sad posao Državnog odvjetništva.

Ipak, o načelnoj prirodi kaznenih prijava rekao je kako smatra da je došlo do nezakonito priskrbljene materijalne koristi. A što kažu brojke? Ukupna umanjenja kapitala kroz razne ispravke i operativni rezultat iznose 21,7 mlrd. kuna. Rezultat konsolidirane grupe Agrokor za 2016. je u konačnici gubitak od 11 mlrd. kuna, a gubitak iznad visine kapitala nakon svih ispravaka dosegnuo je 14,5 mlrd. kuna. Vrijednost imovine je pak smanjena na 41 mlrd., dok obveze Grupe iznose 56 mlrd. kuna. Tijekom revizije ustanovljeno je 2,9 mlrd. kuna neiskazanih obveza po kreditima.

Oko 2,2 mlrd. kuna odnosi se na ranije neprikazane operativne i financijske troškove, više od 2 milijarde teže prepravci na stavci novac i novčani ekvivalenti, a milijardu kuna oni po krivo klasificiranom zajmu Adrisa, koji je knjižen u kapitalne rezerve.

Forenziku rade stranci, treba im barem godina     

Budući da izvještaji pripremljeni po načelu neograničenosti poslovanja sugeriraju da gubitak iznad vrijednosti kapitala trenutno iznosi oko 14 milijardi kuna, jedini način da Grupa nastavi poslovati je kroz sklapanje nagodbe, ističu u izvanrednoj upravi.

Njihova prezentacija pokazuje, među ostalim, da je objavljeni kapital Agrokor Grupe u 2015. godini smanjen za 10,5 mlrd kuna, a uključujući i rezultat 2016. 22 milijarde, dok je kod Agrokora d.d. u 2015. kapital smanjen za 6,1 milijardu odnosno za 17 kad se uključi i lanjski rezultat.

Uz već spomenute računovodstvene nepravilnosti – od poboljšavanja rezultata putem skrivanja raznih operativnih i financijskih troškova pa do neiskazivanja ili krivog klasificiranja obveza po kreditima te krivog klasificiranja više od dvije milijarde kuna danih pozajmica kao novac i novčani ekvivalenti – na konsolidirani kapital utjecali su i neprovedena konsolidacija AdriaticaNeta te reklasifikacija operativnog najma u financijski, kao i vrijednosna usklađenja nematerijalne i materijalne imovine i zaliha.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Vezano uz višegodišnje neiskazivanje troškova, navodi se kako je Ivica Todorić s Agrokorom d.d. sklopio sporazum s prema kojem se reguliraju troškovi povezani s planiranom inicijalnom javnom ponudom (IPO). Ukratko, predviđeno je bilo da se ti troškovi u slučaju da IPO-a ne bude idu na teret Agrokora, a u protivnom bi ih nadoknadio Ivica Todorić. Spomenuti je ugovor na kraju raskinut u prosincu 2016. (što znači da je otpao plan IPO-a). Međutim, revizijom je utvrđeno da se samo dio tih troškova odnosio na IPO. u izvanrednoj upravi procjenjuju da je to 50-ak posto (od oko 2,2 milijarde kuna), a da su ostatak bili razni drugi troškovi (uključujući i jahte, ljetovanja…).

I u dijelu danih pozajmica koje su knjižene kao novac i novčani ekvivalenti (što je Moody’s početkom godine navelo na procjenu dostatne likvidnosti Agrokora za servisiranje obveza tijekom 2017.), navodi se i izrijekom ime Ivice Todorića. Naime, osim niša domaćih poduzeća, pozajmice je koncern dao i Ivici Todoriću (650 milijuna), odnosno njegovim Agrokor projektima (192 milijuna kuna).

Mnogi revizori naši sugovornici šokirani su jer, kažu, dok su ispravci dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine te zaliha po njima i bili očekivani, opće iznenađenje predstavlja podatak o prikrivanju obveza prema bankarskom sektoru. Prema tumačenju taj podatak ukazuje na to da bivši revizor nije napravio osnovne revizorske postupke, pa to ističe i revizorica Dubravka Kopun. Kako objašnjava, u reviziji se traže konfirmacije (potvrde) kreditnih obveza od kreditora, što je ovdje eklatantni propust. 
Skrivene obveze prema kreditorima prvi su takav slučaj kod nas, ističe ova revizorica ukazujući i na stavku Adrisovog kredita u iznosu od 1,1 mlrd kune iz 2011. na koji je vjerovnik obračunavao kamate, dok je Agrokor to knjižio kao kapitalne rezerve, pa se kaže i ovdje postavlja pitanje osnovnih revizorskih postupaka. 
“Pokazuje se i da su na poziciji novca i novčanih ekvivalenata knjižene dane pozajmice u znatnom iznosu zbog čega je Moody’s pogrešno ocijenio neupitnost likvidnosti Agrokora u veljači, na što su već upozoravali neki inozemni investitori još u travnju. Ovaj nalaz apsolutno im de u korist jer potvrđuje njihove nalaze, što može biti priprema i za pojedinačne tužbe protiv bivše Uprave”, kaže D. Kopun.


Nakon što je revizija obavila svoj posao na redu je posao za forenzičare knjigovodstveno-financijske struke. Riječ je o mladoj profesiji u Hrvatskoj čiji su predstavnici nakon edukacije dobili licence ovlaštenih forenzičara, no takvih je niti stotinjak. Kako su u svojem dosadašnjem angažmanu radili manje složene slučajeve, tako s njihove strane nije realno očekivati pomoć, pa je za čišćenje potencijalnih manipulacija Agrokora angažirana međunarodna forenzična tvrtka. Prema profesoru zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Vinku Belaku, inače autoru knjige “Lažiranje financijskih izvještaja, prijevare i forenzično računovodstvo” koja će ovih dana biti objavljena u Hrvatskoj, to znači da smo dobili prvi slučaj na kojem će raditi strani stručnjaci, a očekuje se da će to biti vrlo zahtjevan posao. 
“Agrokor je veliki slučaj i u svjetskim razmjerima, pa će trebat će velika ekipa uhodanih stručnjaka koji će primijeniti forenzične testove da se vidi stvarno stanje. Da se sve pretrese trebat će dosta vremena, odnosno s obzirom na veliki broj knjiženja teško ispod godine dana očekivati njihov rezultata”, kaže Belak. 


Njegova knjiga sadrži analizu 60 najvećih slučajeva manipulacija i lažiranja bilanci u svijetu. Svi slučajevi manipulacija s izvješćima od SAD-a , Japana i Australije do Italije i Francuske počivaju na nekoliko osnovnih tehnika: prikazivani su lažni prihodi i fakture, troškovi su skrivani na različite načine, i prema Belaku najgore je prikrivanje obveza i dugova kako se ne bi vidjelo koliko su dužni budući da bi to odbilo kreditore od daljnjeg financiranja. 
“Agrokor je velik slučaj, a angažirani su pravi forenzičari koji imaju veliko iskustvo i, što smatram da je osobito važno reći, u obavljanju posla su – zaštićeni. Valja biti svjestan činjenice kako se kod forenzičnih ispitivanja uvijek radi o opasnom procesu otkrivanja manipulacija gdje je zaštita bitna pretpostavka”, kaže Belak. 
Belakova knjiga dolazi kao naručena te se očekuje da će u kontekstu ovih zbivanja biti hit. Daje pregled najvećih slučajeva prijevara u SAD-u, Japanu, Australiji, kao i u Europi, primjerice Italiji i Francuskoj, a kod toga se otkriva zanimljiva podudarnost kroz nekoliko tehnika manipulacija. Uz lažiranje prihoda i faktura te skrivanje troškova prikrivane su obveze i dugovi s ciljem da se ne vidi koliko su kompanije dužne jer bi ih kreditori prestali financirati. 
“Tipično je prikazivanje dugova manjih nego što to stvarno jesu kako bi se mogli dalje zaduživati. Svi su donijeli ogromne gubitke te se pokazuje da nema malih slučajeva, a sve su odgovorne osobe na kraju postupaka završile u zatvoru. Kazne su vrlo stroge. Inače, američki MF Global je iznimka jer predstavlja jedini mega slučaj gdje optužba nije imala dokaza pa je došlo do nagodbe. Amerikanci prednjače po najboljim forenzičarima i učinkovitom sudstvu”, kaže Belak.

Što se tiče opsega odgovornosti, Belak ističe da na udaru nisu nadzornici, nego glavno rukovodstvo uprave koje nije osiguralo kontrolne mehanizme, ali također i šefovi računovodstva koji su organizirali nezakonita knjiženja te pod zadnje i revizori kakav je bio slučaj u Japanu s Toshibom".