U paketu rješenja kojima je namjera olakšati položaj blokiranih građana – na kraju ožujka u blokadi ih je bilo 325.254 s dugom od 43,37 milijarde kuna (blagi rast), od tri zakona prihvaćena na posljednjoj sjednici Vlade jedan se ističe po svom težištu koje stavlja na racionalizaciju korištenja sustava ovrhe.

Od novih alata u sklopu izmjena Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima očekuje se značajno rezanje problema 'bujanja' ovrha na novčanim sredstvima ionako dugotrajnom blokiranih građana. Pod tu se egidu mogu podvesti tri glavne intervencije zahvaljujući kojima bi se dobar dio starih postupaka eliminirao te je za očekivati i da će se doći do značajnijeg smanjenja priljeva novih ovrha na Fini. Vladin prijedlog prestanka tog postupka nakon 3 godine, uz uvjet da je zadnjih 6 mjeseci blokirani bez priljeva na računima, zaokret je od postojećeg rješenja po kojem ovrha može trajati zauvijek.

Očekuje se da će to automatski srezati broj predmeta na Fini za 20-ak posto te dovesti do obustave postupka za oko 71.000 blokiranih. Time počinje faza demontaže neracionalne upotrebe sustava prisilne naplate na novčanim sredstvima, ali to neće automatski biti od pomoći blokiranima jer se dugovi neće brisati prestankom postupka. Za to, pak, služe nove mjere otpisa i reprograma, te pojednostavljeni stečaj koji će zahtijevati pozornost dužnika zbog prava da ga zaustave.

Ipak, po nekima će se osloboditi prostor za dio vjerovnika u pogledu većeg aktiviranja na planu promjene predmeta ovrhe. Također, po novome će ovrhovoditelji morati predujmiti trošak ovrhe (temeljno ovršno načelo), što je druga glavna novost koja bi trebala destimulativno djelovati na pokretanje novih postupaka u kojima se naplata ne očekuje. Predujam će ovisiti o iznosu tražbine te će navodno biti niži, i u konačnici bi i sam dužnik snosio manji trošak postupka.

No, da bi se ovrhovoditelji mogli odlučiti isplati li im se predujmiti trošak, po prvi put se u odnosu na fizičke osobe kao dužnike uvodi mogućnost da Fina ovrhovoditeljima daje podatke imaju li otvorenih računa, koji je iznos blokade i koliko dugo traje, tj. da postupa na isti način kao i kod pravnih osoba. Kako je čak 86% ovršnih postupaka na novčanim sredstvima starije od 3 godine, a oko 4,5 tisuće građana duguje 51% ukupnog duga, po svemu sudeći velikom broju dugotrajnih ovrha s malim dugovima dolazi kraj, a ostaje za vidjeti kako će niz unaprijeđenih mehanizama funkcionirati u odnosima vjerovnika i dužnika na planu smanjenja njihove zaduženosti.