Očuvanje prostora imperativ je i velik izazov pred daljnjim razvojem hrvatskog turizma. U vrijeme kad je Hrvatska postala najtraženija nekretnina u EU, zahuktavaju se rasprave kako od devastacije očuvati prostor kao najvrjedniji državni resurs, autohtonost građevina i okoliša, a pritom ne kočiti investicije i ugroziti ekonomsko značenje turizma. Ovim se pitanjima jučer bavio tradicionalni Hrvatski turistički forum, čija je tema bila “Turizam – ‘žderač’ prostora?!”. U organizaciji HRT-a i HGK okupio je u Bolu na Braču više stotina hrvatskih turističkih djelatnika i stručnjaka. Istaknuto je kako je bespravna gradnja zaustavljena, 540 lokalnih zajednica već ima prostorne planove, postrožena je i poboljšana zakonska regulativa… Ipak, kapital još pronalazi svoje putove i devastira prostor. Mr. Joško Belamarić pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu upozorava kako je na 6300 kilometara hrvatske obale do 60-ih godina prošloga stoljeća bilo izgrađeno 120 kilometara. Do 2000. godine još 700 kilometara, a prema planovima je predviđeno dodatnih 700 kilometara pod građevinama. Uz procijenjeni porast broja stanovnika na obali za 20 posto u idućih dvadeset godina ovi podaci dovoljno su upozorenje na važnost dugoročne i jedinstvene strategije razvoja turizma, koja poštiva održivi razvoj. Hrvatska bi se tako uskladila s orijentacijom turističke politike u Europi gdje je turizam dominantan gospodarski sektor koji u EU upošljava oko 7 milijuna osoba u oko 2 milijuna tvrtki, ostvaruje više od 11% BDP-a sa sektorom transporta. Na to je ukazao Jean-Pierre Martinetti, stručnjak iz Grupe za održivi turizam EK-a i direktor Regionalne agencije za razvitak turizma te najavio da EU dobiva službeni dokument Europska agenda 21 za turizam, koji promovira očuvanje okoliša i održivi razvoj turizma, a počet će se realizirati od listopada. Tim više jer Europa je najjače turističko tržište na svijetu, prima više od polovice međunarodnih turističkih dolazaka. Najveće je i emitivno turističko tržište – lani su građani EU ostvarili 417 milijuna putovanja s najmanje četiri noćenja.

Turistički prvak Hrvatske – grad Hvar, na kontinentu vodeći Varaždin

Grad Hvar je turistički prvak Hrvatske. Titulu najboljeg dobio je u sklopu tradicionalne 11. akcije “Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku 2007.” koja je provedena u organizaciji HRT-a i HGK, a ocjenjivani su najbolji hoteli, marine, kampovi, turističke destinacije i jadranske plaže. Rijeka je dobila titulu najboljeg turističkog mjesta na Jadranu do 5000 ležajeva, Hvar je proglašen najboljim turističkim mjestom od 5 do 10 tisuća ležajeva na Jadranu, a Mali Lošinj u kategoriji više od 10.000 ležajeva. Na kontinentu je vodećim turističkim mjestom proglašen Varaždin, a Varaždinske toplice najboljim turističkim odredištem s toplicama. Dubrovnik Palace u Dubrovniku najbolji je hotel s 5 zvjezdica na Jadranu, Falkensteiner Club Funimation Borik, Zadar, u kategoriji 4 zvjezdice, a hotel godine na Jadranu u kategoriji 3 zvjezdice Park u Rovinju. U unutrašnjosti Hrvatske u kategoriji 5 zvjezdica nagrađen je zagrebački The Westin, Palace Hotel Zagreb u kategoriji 4 zvjezdice, a u kategoriji 3 zvjezdice Terme Tuhelj, Tuheljske Toplice. Najbolji mali hotel u Hrvatskoj je San Rocco u Brtonigli. Marina godine je Marina Frapa Rogoznica, autokamp godine Zaton u Zatonu, a najbolja plaža Jadrana Proizd na otoku Proizdu u općini Vela Luka. U sklopu akcije načelnik općine Lovinac Hrvoje Račić proglašen je gradonačelnikom godine, a Slaven Brajković, direktor TZ Vrsara, najboljim direktorom turističkog ureda u mjestu. Posebno priznanje za izuzetan doprinos u razvoju hrvatskog turizma dobio je Đenio Radić iz porečke Plave Lagune, a posebno priznanje za izuzetan doprinos u provedbi turističke sezone 2007. Hrvatska gorska služba spašavanja.