Oporavak, odnosno reidustrijalizacija, konačni je cilj CROBOHUB++, jednog od četiri Europska digitalna inovacijska centra (EDIH), koliko ih je osnovano u Hrvatskoj. To planiraju postići, objasnio je Nedjeljko Perić, profesor emeritus s FER-a te savjetnik na projektu CROBOHUB++, tako što će omogućiti primjenu novih tehnologija u industriji i javnoj upravi. U konačnici, kaže Perić, Europska je unija krenula u osnivanje EDIH-a, kako bi putem njih osigurala mehanizme za provedbu digitalizacije i digitalne transformacije gospodarstva i društva. To će konkretno omogućiti povezivanjem znanosti, javne uprave i gospodarstva kroz EDIH-e, rekao je Perić na javnom predstavljanju CROBOHUB++ održanom na FER-u.

Svaki se EDIH specijalizirao za točno određena područja, sektore i tehnologije. Glavne tehnologije koje će FER, kao koordinator, i partneri na CROBOHUB++, prenositi industriji, malom i srednjem poduzetništvu te javnoj upravi su umjetna inteligencija, računarstvo visokih performansi (HPC) te kibernetička sigurnost. Sektori na koje se ovaj projekt, vrijedan 2,8 milijuna eura, usmjerava su proizvodna industrija, poljoprivreda, energija i okoliš te javna i državna uprava.

Hrvoje Džapo, profesor s FER te koordinator projekta, kaže da su se na ove sektore usmjerili jer ih smatraju strateškima za razvoj Hrvatske. “Smatramo da ovim projektom možemo pomoći hrvatskim malim i srednjim poduzećima te javnoj upravi da brže i koherentnije provedu digitalnu transformaciju”, ističe Džapo.

Koliko je to važno jasno pokazuje stupanj digitalizacije domaćeg javnog i privatnog sektora, a koji je među najnižima u Europskoj uniji.

A kako će, konkretno, doprinijeti EDIH CROBOHUB++? Tako što će, objašnjava Džapo, pružati niz usluga. Bit će ih 50-ak, a mogu se svesti u četiri glavne kategorije. Jedna je testiranje prije ulaganja, druga pružanje potpore pristupu investicijama. Bit će i podrška u razvoju znanja i vještina te u umrežavanju i stvaranju inovacijskog ekosustava.

Primjerice, navodi Džapo, svima je jasno što treba napraviti, ali donekle nejasno kako to napraviti. “Mi smo tu da svojim znanjem i stručnošću usmjerimo privatni i javni sektor kako postići digitalnu transformaciju. Primjerice, ako neki poljoprivrednik mora nabaviti robot za suzbijanje korova mi ćemo mu pomoći da odabere najbolji za svoje potrebe. Također, pomagat ćemo im u primjeni umjetne inteligencije, nuditi rješenja i savjete kako proizvodni proces učiniti jeftinijim, ali i kako to sve financirati. Usto provodit ćemo edukacije, ali i umrežavanje, kako s domaćim, tako i inozemnim partnerima. Ono što je najvažnije, svakom ćemo korisniku pristupati individualno”, objasnio je koordinator projekta.

Sve će ove usluge biti besplatne i dostupne po raspisivanju javnog poziva, a on bi, najavljuje Džapo, uskoro trebao biti i objavljen.

Usluge neće pružati samo FER, već i partneri na projektu, a to su ICENT s FER-a, HGK, Algebra, HAMAG-BICRO, SRCE te InfoDom.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

Slavko Vidović, osnivač InfoDoma, jedine tvrtke, odnosno privatnog subjekta, koji je partner na ovom projektu, objašnjava da će InfoDom provoditi edukaciju. “Fokusira smo na razvoj vještina timova. Spremnost za budućnost je danas glavno svjetsko pitanje, a da bi bili spremni morate biti digitalno i poslovno agilni. Zato je od velike važnosti pripremiti pojedince, a posebno timove, na sve brže promjene u poslovnim procesima kojima danas svjedočimo. To ćemo mi raditi”, ističe Vidović.

Nužna digitalna transformacija, ali i podizanje razine inovacijske spremnosti kako privatnog tako i javnog sektora, trebala bi doći kao rezultat rada ovog, ali i ostalih hrvatskih EDIH-ova. To je pak iznimno važno jer bez inovacija nema napretka niti jačanja konkurentnosti gospodarstva. Dobro to znaju iz dvije domaće kompanije koje su si, svojim tehnološki rješenjima, osigurale globalnu konkurentnost – Rimac Groupe te Gideon Brothersa. Jedni su se svrstali u svjetski vrh u razvoju električnog hiperautomobila, a drugi u razvoju autonomnih mobilnih robota.

Josip Ćesić, suosnivač i glavni tehnički direktor Gideon Brothersa, objašnjava da su inovacije nekada rezultat sjajne ideje, a nekada rezultat rješavanja kompleksnijih problema za koja su potrebna velika stručna znanja. “Nalazimo se u vremenu kada je lako doći do informacija, s jedne strane, a s druge, pristup kapitalu više nije ograničen, niti rezerviran samo za određene krugove. On je danas široko dostupan stoga kompanije koje nastaju u Hrvatskoj ili Estoniji imaju jednaku šansu za uspjeh kao i one koje nastaju u Silicijskoj dolini. Dakle, prilika da ćemo uspjeti samo zahvaljujući dobroj ideji sve je manje jer njihova realizacija nije rezervirana za mali krug ljudi. Uspjeh danas u većoj mjeri ipak dolazi kao rezultat rješavanja kompleksnih problema. Znanje stoga postaje nužno”, ističe Ćesić.

Upravo zbog toga suradnja znanosti i gospodarstva postaje glavna komponenta rasta i razvoja tvrtki, a posljedično i društva u cijelosti. A ta se suradnja očituje na dva načina, navodi tehnički direktor Gideon Brothersa, tvrtke koja u razvoju svojih visokotehnoloških proizvoda vrlo intenzivno surađuje s dva fakulteta, FER-om i FSB-om. Ona se ostvaruje, kaže, kroz stručnjake koje fakulteti obrazuju, a koji svoja znanja potom primjenjuju u realnom sektoru te kroz direktnu suradnju i razmjenu znanja tvrtki i znanosti.

“Industrija treba inovacije temeljene na znanju, a EDIH-ovi mogu smanjiti jaz koji trenutno postoji između onoga što se događa u znanstvenim krugovima i onoga što se događa u industriji”, ističe Ćesić.

Suradnju sa znanstvenom zajednicom njeguju i u Rimac Technologyju. “Suradnja nam je bitna kako bismo mogli razviti ljude koji će graditi industriju električnih hiperautomobila. Neka znanja uspijevamo dobiti s naših fakulteta, no nažalost, neka znanja moramo uvoziti”, kaže Tomislav Čleković, voditelj Odjela razvoja elektrotehnike u tvrtki Rimac Technology.

Upravo zbog toga – nedostatka kvalitetne radne snage – napomenuo je profesor emeritus Nedjeljko Perić, uloga će EDIH-a biti još značajnija. “Oni mogu biti motivacija mladima da ostanu i da se vraćaju u Hrvatsku”.