Rješavanje problema tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je uvjet koji Slovenija postavlja za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec počeli su u srijedu sastanak u Otočcu ob Krki na kojem će pokušati dogovoriti rješenje za problem duga nekadašnje Ljubljanske banke hrvatskim štedišima, u čemu će im nastojati pomoći financijski stručnjaci dviju zemalja Zdravko Rogić i France Arhar.
Rješavanje problema tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je uvjet koji Slovenija postavlja za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije Vesna Pusić i Karl Erjavec počeli su u srijedu sastanak u Otočcu ob Krki na kojem će pokušati dogovoriti rješenje za problem duga nekadašnje Ljubljanske banke hrvatskim štedišima, u čemu će im nastojati pomoći financijski stručnjaci dviju zemalja Zdravko Rogić i France Arhar.
Rješavanje problema tzv. prenesene devizne štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci je uvjet koji Slovenija postavlja za ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora.
Pusić je u ponedjeljak izjavila kako "postoje tri ili četiri mogućnosti o kojima će u Otočcu razgovarati s kolegom Erjavcom", te da s "obje strane postoji dobra volja da se to rješi".
Pusić i Erjavec razgovarali su prošloga tjedna u Bruxellesu o pitanju Ljubljanske banke i pravodobnoj ratifikaciji hrvatskog pristupnog ugovora u slovenskom parlamentu, te su oboje nakon sastanka izjavili kako je rješenje blizu i da ga je moguće pronaći tijekom veljače, što bi otvorilo put za ratifikaciju u slovenskom parlamentu.
Sadržaj mogućeg rješenja trebaju definirati dva financijska stručnjaka, a ministri trebaju dati političku dimenziju koju financijski stručnjaci nemaju, rekla je Pusić.
Rogić i Arhar dosad su se sastali četiri puta kako bi pronašli stručno rješenje za pitanje štednje koju su štediše filijale Ljubljanske banke u Zagrebu prenijele na hrvatske banke, a koju je poslije financirala hrvatska država.
Po podacima HNB-a, prenesena devizna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci iznosi oko 545 milijuna tadašnjih njemačkih maraka, a hrvatska država dala je za taj iznos punomoć zagrebačkoj i Privrednoj banci Zagreb za tužbu protiv Ljubljanske banke.
Na zadnjem sastanku u Zagrebu 4. prosinca Rogić i Arhar rekli su novinarima da zastupaju stajalište o reaktiviranju pregovora o staroj deviznoj štednji Ljubljanske banke u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu te da će svojim vladama predložiti model rješenja s multilateralnom i bilateralnom komponentom.
U diplomatskim krugovima ocijenjuje se izglednim da današnji sastanak u Otočcu ob Krki neće biti zadnji, nego će trebati održati još jedan sastanak.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu