Glavni nalaz IMD-ove Svjetske ljestvice digitalne konkurentnosti za 2022. koji je objavio Svjetski centar za konkurentnost (WCC) stavlja Dansku na prvo, SAD na drugo, a Hrvatsku na 43. mjesto od 63 promatrane države.

„Vlade i privatni sektor moraju ulagati na svim područjima – u talent, obuku i obrazovanje, znanstvenu koncentraciju te istraživanje i razvoj – kako bi zaštitili svoju digitalnu infrastrukturu od kibernetičkih napada i pružili konkurentne usluge e-uprave. To su ključni koraci prema digitalnom stvaranju konkurentne ekonomije,“ zaključak je ovog Izvješća.

„Raduje nas ovaj rezultat koji pokazuje rast od dvanaest mjesta na Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti, najveći koji je Hrvatska ikad ostvarila. Ostvaren je rast na svim trima područjima: znanja, tehnologije i spremnosti za budućnost. Sama ljestvica ukazuje na područja na kojima još trebamo raditi, kao što je transfer znanja (59.) ili sposobnost privlačenja stranih stručnjaka (59.), ali i ona na kojima pokazujemo izvrsne rezultate, kao što su omjer broja studenata i profesora (7.) ili ulaganja u telekomunikacije (5.) To je priznanje našem dosadašnjem radu, ali i obveza da nastavimo s naporima koji će nas dovesti do još višeg mjesta na ovoj ljestvici, kako bismo osigurali konkurentnu prednost našem gospodarstvu i boljitak društvu u cjelini,“ istaknuo je v.d. predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost, dr.sc. Ivan Mišetić.

Godišnje rangiranje kvantificiralo je kapacitete 63 globalna gospodarstva za usvajanje i istraživanje novih digitalnih tehnologija i koristiti ih za transformaciju vladinih praksi, poslovnih modela i društva. To se čini kategorizirajući 54 kriterija – mješavinu vanjskih čvrstih podataka (dvije trećine ukupnog broja) i IMD-ovo Ispitivanje mišljenja rukovoditelja  (jedna trećina) – u tri velike skupine: a) spremnost za budućnost, b) znanje i c) i tehnologija, sa skupom pod faktora ispod svakog.

„Ova ljestvica digitalne konkurentnosti opisuje važnost nacionalnih čimbenika u objašnjenju digitalne transformacije poduzeća i usvajanje digitalnih praksi od strane građana. Digitalno uspješne države proizlaze iz kombinacije digitalnog talenta, digitalne regulative, upravljanja podacima, stavova o digitalizaciji i dostupnosti kapitala,” rekao je Arturo Bris, direktor WCC-a.

Ovogodišnji rezultati bacaju novo svjetlo na one čimbenike koji omogućavaju jačanje kapaciteta,  kako vlada, tako i privatnog sektora na zaštiti digitalne infrastrukture od kibernetičkih napada, tvrde stručnjaci. Upravo je takvo djelovanje od ključne važnosti za usvajanje i širenje digitalne tehnologije.

Cjelokupno izvješće dostupno je na poveznici: https://wwwcontent.imd.org/centers/world-competitiveness-center/rankings/world-digital-competitiveness/

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”