U većini ažuriranih prognoza za ovu se godinu predviđa rast BDP-a između 2,5 i 3%, a veći rast od prvotnih prognoza ima pozitivan utjecaj i na deficit.

Iako je polugodišnji proračunski deficit bio daleko manji nego lani, u Ministarstvu financija zasad samo ističu da će biti manji od planiranog, a i prema europskoj metodologiji koja je relevantna za fiskalni nadzor EK i tzv. EDP proceduru (s 3% BDP-a kao pragom) navode tek da će biti ispod praga prekomjernog deficita.  DZS je objavio drugo ovogodišnje izvješće o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države koje se šalje EK, odnosno Eurostatu, ali ono nudi tek revidirane podatke za 2015.

Deficit je lani premašio 11 mlrd. kn (3,3% BDP-a), što je 320 mil.  više nego u travanjskom izvješću. Objašnjavaju kako korekcija najvećim dijelom proizlazi iz revizije bruto investicija te uključivanja finalnih podataka za velike jedinice sektora opće države. Na iznos deficita velik je utjecaj imao znatan pad proračunskog manjka u odnosu na plan (s 12,5 na 8,8 mlrd.), ali je u deficit ušlo prebacivanje 1,26 mlard. kn mirovinskih doprinosa iz fondova II. stupa u proračun, što se prema statističkim mjerilima EU ne priznaje kao prihod u trenutku primitka.

Deficit 2015. povećalo je i preuzimanje 992 mil. kuna duga Imunološkog zavoda, HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevoza. Na razinu deficita utjecaj su imala i neka lanjska proširenja obuhvata opće države (HAKOM, Bina Istra).Razina javnog duga za 2015. pak u odnosu na travanjske izračune smanjena je za nevelikih 85 mil. (na 289,6 milijardi), pa je udjelom u BDP-u ostao na 86,7 posto.