Montažne kuće brže su gotove od zidanih što smanjuje vjerojatnost neplaniranih troškova pri izgradnji, energetski su učinkovite, seizmički stabilne i napravljene od održivih, zdravih materijala zbog čega su investitorima sve privlačnije, ne samo kao životni, već i kao uredski prostor.

Kazao nam je to Franjo Gršetić, vlasnik Fit Designa, tvrtke specijalizirane za montažnu gradnju u Odranskom Obrežju. Pokrenuo ju je 2018., a prije toga je s trojicom braće u očevom stolarskom obrtu Breza, koji posluje već 30 godina, radio drvene kuće i namještaj po mjeri.

Onoga tko razmišlja o kupnji montažne kuće, kaže Gršetić, najviše zanima cijena kvadrata. “Pri izgradnji montažne kuće računamo stvarne troškove. Pregradne zidove, krov, apsolutno sve. Recimo da tako dođemo do 100 tisuća eura i onda to dijelimo s cijenom kvadrata. To je nekad 60, a nekad može biti i 120 kvadrata. Zato nema srednje cijene”, objasnio je.

Da je Hrvatska, uz Njemačku i Austriju, popularno tržište montažnih kuća, Gršetić potvrđuje poslovnim rezultatima. “Kad smo krenuli, cilj nam je bio proizvoditi deset do 12 zahtjevnijih, većih kuća ili 20-ak manjih godišnje.

Prošle godine dostigli smo cilj. Najviše kuća gradimo na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a zatim u Gorskom kotaru i Istri. Prema posljednjim javno dostupnim podacima Fit Design je u 2022. ostvario 4,1 milijun kuna prihoda i 251,7 tisuća kuna neto dobiti.

Inozemni uspjeh
Postigli smo kvalitetu koja nas stavlja uz bok najpoznatijim proizvođačima montažnih kuća u Europskoj uniji jer koristimo repromaterijale od istih dobavljača. Prva naša kuća, koja je bila veća katnica, sagrađena je 2019. u Eberbachu u Njemačkoj gdje smo imali još nekoliko upita, ali je u isto vrijeme eksplodiralo i domaće tržište koje nam više odgovara zbog manje udaljenosti te zbog manjih terenskih i prijevoznih troškova”, rekao je vlasnik Fit Designa.

Nakon potresa na Banovini 2020., Gršetićev tim stručnjaka u suradnji s Hrvatskim Caritasom izgradio je i 11 manjih montažnih kuća po modelu ‘ključ u ruke’ za ljude koji su ostali bez krova nad glavom. “Nazvali su ih privremenim smještajem dok im se ne obnove prave kuće, ali one će im zasigurno ostati zauvijek. S kolegom Goranom Žugajem donirali smo rad i zaradu, a Caritas je osigurao sredstva za materijale”, istaknuo je.

Regionalni proizvođači montažnih kućica u prošloj su godini zabilježili skok izvoza, no taj podatak, dodao je Gršetić, kupcima ne jamči kvalitetu. “Naša kvaliteta neusporediva je s onom koju nude proizvođači iz susjednih zemalja koje nisu članice Europske unije jer oni koriste domaće, prvenstveno drvne materijale koje izrađuju od domaće sirovine, jele ili smreke, a koja je na području cijelog Balkana nekvalitetna jer su šume prerasle i trupci su puni ispadajućih kvrga zbog čega se ne može postići zadovoljavajuća kvaliteta osnovnog materijala za izgradnju kuća.

Isto vrijedi i za jelu i smreku u Hrvatskoj. Mi drvo uvozimo iz Austrije po većim cijenama, ali nam je zbog toga i kvaliteta proizvoda na razini europskih proizvođača. Isto se odnosi i na sve ostale komponente kuće, na vunu i OSB ploče. Na vanjsku stranu kuće, ispod fasade stavljamo gips-vlaknaste ploče koje su dvostruko skuplje od OSB ploča, ali su protupožarne i bolje podnose vlagu. Zbog toga se kupci, unatoč ponudama proizvođača iz susjedstva, odlučuju za nas bez obzira na nešto višu cijenu”, rekao je.

Useljiva u pola godine
Klijentela Fit Designa uglavnom su ljudi s prosječnim mjesečnim primanjima koji montažne kuće kupuju na kredit, dodao je. Montažna kuća useljiva je za otprilike četiri do šest mjeseci, no sve ovisi o okolnostima, kazao je Gršetić pa dodao da bi proces tekao brže kada bi se manje čekalo na građevinske dozvole.

“Problem je papirologija. Mnogo se gradi u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, no trebalo bi rasteretiti ljude. Mislim da dobro rade svoj posao, ali nedostaje im ljudstva. Proces izvođenja radova bio bi jednostavniji kada bi se arhitektima, koji su ionako odgovorni za sve, prepustilo da odrede neke stvari i da svojim potpisom stanu iza toga, a da ljudi na izdavanju eventualno pregledaju je li kuća u gabaritima i je li dovoljno udaljena od susjednih međa”, naglasio je.

Tipsku gradnju Gršetić je ocijenio kao manjkavu zbog čega Fit Design s investitorima radi po projektu. “Treba poštovati pravila projektiranja. Svaka parcela je drugačija. Sobe, terase i dnevni boravak trebalo bi projektirati prema stranama svijeta. Tipska kuća ne može biti sasvim dobra s obje strane iste ulice”, zaključio je.