Raste prihod. Raste izvoz. Raste dobit. Rastu i plaće. Sve raste. Tako izgleda slika domaće, lokalne farmaceutske industrije temeljena na poslovnim rezultatima za prošlu, 2024. godinu. Proizvođači farmaceutskih proizvoda u Hrvatskoj lani su, prema podacima Fine, ostvarili 1,6 milijardi eura prihoda, što je u odnosu na 1,3 milijarde iz 2023. rast od 22,6 posto, dok je dobit u istom razdoblju rasla za 44,4 posto, sa 153 milijuna eura na 221 milijun.
Izvoz proizvođača lijekova porastao je za 9,08 posto s 908 na 997 milijuna eura. Globalno, slika je donekle slična, ali promatra se uz zabrinjavajuće tonove. Proizvode farmaceutske industrije svi nedvojbeno trebaju i njihova prodaja raste, no ulagači u farmaceutske kompanije nisu najzadovoljniji zaradom koju im cijeli taj biznis donosi.
Pet trendova budućnosti
U mnogočemu 2024. godinu u farmaceutici obilježava konsolidacija među najvećim igračima. Na vrhu globalnog poretka, kao i lani, nalazi se Johnson & Johnson čiji je farmaceutski odjel podigao prihod za 2,2 milijarde dolara na 55,7 milijardi. “Najveći pojedinačni pokretač rasta tvrtke i dalje je Darzalex (daratumumab), ciljani lijek protiv stanica raka koštane srži”, ističe se u analizi koju objavljuje Nature Reviews.
Među samim lijekovima na prvome je mjestu po prodaji Keytruda iz farmaceutske kuhinje Merck&Co., lijek, odnosno imunoterapija za različite vrste raka koji je kompaniji 2024. donio 29,4 milijarde eura uz godišnji rast od 4,4 milijarde. Među deset najvećih plasirao se i danski Novo Nordisk čiji je glavni pokretač uspona Ozempic, lijek protiv dijabetesa koji se koristi za liječenje pretilosti te je nakon Keytrude, drugi najprodavaniji lijek, prema analizi iz Nature Reviews.
Ozempic je Novo Nordisku donio 17,5 milijardi dolara, 3,6 milijardi više nego godinu prije. U prošloj su godini među deset globalno najprodavanijih farmaceutskih proizvoda ušla tri nova, a to su Skyrizi tvrtke AbbVie, za liječenje psorijaze kojem je prodaja rasla više od 50 posto, gotovo 4 milijarde dolara, potom Mounjaro, Elly Lillyjev & Co. lijek za dijabetes koji se koristi za liječenje pretilosti, kao dio GLP -1 revolucije kojem je prodaja rasla 124 posto, više od 6,3 milijarde dolara u odnosu na prethodnu godinu, te Vertexova kombinirana terapija za cističnu fibrozu Trikafta.
Upravo je Mounjaroov tržišni proboj natjerao danski Novo Nordisk na snažno restrukturiranje u kojem su najavili devet tisuća otkaza zbog gubitka gotovo pola milijarde dolara vrijednosti kompanije. Novo Nordisk je u posljednjih pet godina udvostručio broj zaposlenih oslanjajući se na rast Ozempica i Wegovyja, no kako su analitičari industrije objasnili za Reuters, tržište pretilosti je pogrešno procijenjeno i puno je više vođeno potrošačima nego što se očekivalo, a danska je tvrtka prebrzo povećala svoju organizacijsku složenost. Sada smanjivanjem broja zaposlenih za 11,5 posto vraćaju zaposlenost u kompaniji na razinu iz 2024. godine.
Analiza PwC-a napravljena na 50 farmaceutskih kompanija pokazala je brojne izazove. PwC je analizirao 50 farmaceutskih kompanija kroz vlastiti indeks i usporedio ih s indeksom S&P 500. Od 2018. do studenoga 2024., farmaceutski indeks PwC-a donio je dioničarima povrat od 7,6 posto, dok je S&P 500 u istom razdoblju ostvario više od 15 posto. Tijekom posljednje godine razlika se još povećala: PwC-ov indeks je rastao 13,9 posto, dok je S&P rastao 28,7 posto.
U PwC-ovoj analizi naglašava se razmišljanje mnogih direktora u farmaceutskoj industriji koji se pitaju jesu li njihovi poslovni modeli dovoljno čvrsti da izdrže budućnost. U toj budućnosti, prema PwC-u, vlada pet trendova. Prvi se tiče umjetne inteligencije koja mijenja način rada i donošenja odluka. Moguće su bolje prognoze, brže reakcije i veći rezultati. Drugi trend je ubrzanje znanja o ljudskoj biologiji. Dublje razumijevanje ljudskog tijela koji omogućavaju ogromne baze podataka i njihova analiza omogućuju otkrivanje novih terapijskih putova i poticanje otkrića revolucionarnih lijekova. Istovremeno, treći trend, a to je stalni pritisak na smanjenje cijena lijekova ne posustaje, dapače, jača.
U SAD-u pod administracijom predsjednika Donalda Trumpa pritisak na cijene lijekova vrši se direktno iz izvršne vlasti kroz Zakon o smanjenju inflacije. Četvrti trend se tiče potrošača koji zdravlje smatraju sve većim prioritetom jer ono ima utjecaj na osobne financije i kvalitetu života. PwC predviđa da će u budućnosti potrošači imati vlastite podatke, poput genetske povijesti ili biomarkera s nosivih uređaja te alate poput ChatGPT-a koji će im služiti za oblikovanje odluka. Posljednji trend je kriza kao način života, odnosno prihvaćanje stvarnosti u kojoj svijet ulazi u novu eru nestabilnosti zbog kibernetičkih napada, geopolitičkih napetosti, prirodnih katastrofa i društvene polarizacije, a to sve pokreće novu fazu globalne volatilnosti.
Politika niskih cijena
U takvom okruženju posluju i farmaceutske kompanije u Hrvatskoj, a na listi Top 505 kompanija 2025. plasiralo ih se osam, dok ih je lani bilo sedam. Novi igrač koji je ušao među najveće hrvatske tvrtke je Optimapharm, na 481. mjesto. U domaćem su vlasništvu JGL i Belupo, dok su Pliva, Hospira (bivši dio Plive, danas Pfizer), Genera i Optima Pharm akvizicijom postale dio međunarodnih korporacija. Roche i Novo Nordisk osnovali su u Hrvatskoj svoje podružnice. Prva među farmaceutima je, kao i do sada, Pliva, koju je lani prihodom prestigao veletrgovac farmaceutskim proizvodima Medika, no ove godine Pliva je po ukupnim prihodima 11. na listi top 505 kompanija u RH, za jedno mjesto bolje plasirana od veletrgovca te za četiri bolje nego lani.
Pliva je u 2024., sukladno najavi u naslovu svoje strategije “Zaokret prema rastu”, u prihodu rasla za 31,25 posto, sa 730,1 na 958,3 milijuna eura, što je, uz Plodine i Hrvatski Telekom, ove godine smješta među tri kompanije kojima do prihoda od milijardu eura nedostaje manje od 50 milijuna eura. No, Pliva prodaje svoju proizvodnju aktivnih farmaceutskih sastojaka koju je izdvojila u zasebnu tvrtku TAPI Croatia Industries koja zapošljava 350 radnika. Bez TAPI poslovanja rast prihoda tvrtke bio je, ističu u Plivi, 10 posto. Najsnažnija karika Plivi, koja je dio izraelske grupacije Teve, ostaje izvoz koji je lani donio 90 posto prihoda, a kompanija je dobila i nagradu od udruženja Hrvatski izvoznici za plasman svojih proizvoda na tržište SAD-a koji je rastao 40 posto u prošloj (2024.) godini.
Vrijednost Plivinih aktivnosti procjenjuje se na 560 milijuna dolara doprinosa globalnom BDP-u, od čega 55 milijuna hrvatskom. “Rast se temelji na stalnim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje i nove tehnologije, čime osiguravamo konkurentnost i stabilnu opskrbu lijekovima u Hrvatskoj, Europi i svijetu”, kažu u Plivi koja je ove godine imala i smjenu na domaćem upravljačkom vrhu. Predsjednicom Uprave imenovana je Nikolina Dizdar Čehulić, dugogodišnja glavna financijska direktorica. Njezinim imenovanjem u kompaniji naglašavaju, kako kažu, jačanje agilnosti poslovanja koje omogućuje brzo i učinkovito odgovaranje na tržišne promjene i zadržavanje konkurentnosti. Iz pozicije domaćeg tržišnog lidera u farmaceutskoj industriji u Plivi upozoravaju da je Hrvatska, kad je riječ o broju kritičnih generičkih lijekova, u lošijoj poziciji od Europske unije, iako uspješnije izbjegava kritične situacije s nestašicama.
“U posljednjih deset godina broj kritičkih generičkih lijekova u Hrvatskoj je pao za 40 posto, a u EU za 30 posto”, kažu u Plivi, naglašavajući da dvije trećine tih lijekova isporučuje samo jedan dobavljač s udjelom većim od 60 posto tržišta. O jednom dobavljaču ovisi gotovo cjelokupna opskrba onkološkim i kardiološkim lijekovima, antibioticima i terapijama za središnji živčani sustav. U Plivi ističu da je istraživanje Teva Pharmaceuticals Europa pokazalo da gotovo polovicu kritičkih generičkih lijekova u EU isporučuje samo jedan dobavljač, a kada se uključe oni s dominantnim tržišnim udjelom, riječ je o 80 posto. Jednostavnije rečeno, zbog politike niskih cijena lijekova Europljani postaju ovisni o sve manje dobavljača.
Nova EU Direktiva
“U posljednjih deset godina cijene robe široke potrošnje u Europskoj uniji porasle su 30 posto, dok su generički lijekovi pojeftinili osam posto, što smanjuje njihovu održivost i vodi do povlačenja s tržišta”, kažu u Plivi. Drugo područje koje u Plivi smatraju dodatnim rizikom je nova EU Direktiva o pročišćavanju otpadnih voda koja bi troškove uklanjanja farmaceutskih ostataka prebacila isključivo na proizvođače. “Za Hrvatsku se procjenjuje godišnji teret do 23 milijuna eura, od čega bi industrija snosila 60 posto iako čini tek petinu tržišta. Takva neravnoteža prijeti opskrbi pacijenata ključnim terapijama”, poručuju iz Plive.
Riječki JGL na ovogodišnjoj se listi uspeo za 13 mjesta sa 129. na 116. uz lani (2024.) ostvarenih 162 milijuna eura prihoda te rast od 21,2 posto, prema nekonsolidiranim rezultatima poslovanja. Među farmaceutskim kompanijama JGL je drugi, a cijela grupacija je, prema konsolidiranom izvješću, lani ostvarila 252 milijuna eura prihoda te 28,8 milijuna eura dobiti koja je rasla 35 posto. Mislav Vučić, glavni izvršni direktor JGL-a, ističe da se poslovanje kompanije u posljednje četiri godine udvostručilo, a pozicija na gotovo svim tržištima ojačala.
“Kada to stavimo u kontekst globalne geopolitičke nestabilnosti, inflacije i poremećaja u opskrbi, jasno je koliko je taj rezultat vrijedan i koliki trud svih naših zaposlenika stoji iza njega”, kaže Vučić. JGL nastavlja s dvoznamenkastim rastom Aknekutana, Aqua Marisa i Vizola S u prvoj polovici 2025., odnosno u tri različita terapijska područja u kojima posluju. “Takav tempo u trenutačnom geopolitičkom i gospodarskom okruženju pokazuje da naš model nije samo stabilan nego i otporan”, kaže Vučić tumačeći kako se priprema za nove investicijske potencijale u proizvodne kapacitete i strateške projekte s ciljem dugoročne održivosti i otvaranja novih radnih mjesta.
Glavni izvršni direktor JGL-a očekuje da će nestašice lijekova nastaviti opterećivati europsko i hrvatsko tržište do kraja ove, pa i sljedeće godine što zbog globalnih lanaca opskrbe i proizvodnje izvan EU, što zbog pritisaka na cijene i geopolitičkih nestabilnosti. “Na razini EU-a pokrenuti su novi alati i regulative za koje se nadamo da će donijeti pomake. Takve mjere neće odmah ukloniti sve poteškoće, ali su važan korak prema većoj predvidljivosti i otpornosti sustava”, kaže Vučić te također smatra da EU Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda može ugroziti poslovanje farmaceutske industrije.
Prema prijedlogu, kako objašnjava, bit će potrebno iz otpadnih voda uklanjati mikroonečišćujuće tvari, a većinu troška trebale bi snositi farmaceutska i kozmetička industrija. “Struka to ocjenjuje nerazmjernim i diskriminatornim jer se teret prebacuje na jedan sektor iako zagađenje ima širi izvor”, kaže Vučić i zaključuje da bi procijenjeni trošak za Hrvatsku od nekoliko desetaka milijuna eura mogao ozbiljno ugroziti proizvodnju, konkurentnost i dostupnost lijekova. JGL je lani izdao zelenu obveznicu koja je povezana s ispunjavanjem ciljeva vezanih uz zaštitu okoliša, pa Vučić kaže kako kontinuirano ulažu u napredne tehnologije za pročišćavanje vode i zraka.
Belupo je na ovogodišnjoj listi Top 505 kompanija s prihodom od 130,85 milijuna eura zauzeo isto 144. mjesto u ukupnom poretku kao i lani te isto, treće mjesto među farmaceutskim kompanijama koje su se plasirale na listu.
Bezreceptni lijekovi
“Poslovnu 2024. obilježila je prije svega izazovna i dinamična gospodarsko-politička situacija, kao i tržišni pritisci među kojima su najizraženiji bili inflacija te pitanja vezana uz kontinuiranu opskrbu sirovinama i stabilnost dobavnog lanca”, kažu u Belupu, zaključujući da su godinu, unatoč tome, završili uspješno. Rast prihoda od 12,19 posto nakon lanjskog rekordnog među nižima je ove godine, no u kompaniji ga smatraju značajnim. Dobit Belupa narasla je 2024. u odnosu na godinu prije s 20,3 na 29 milijuna eura.
Konsolidirani prihodi kompanije nešto su veći, iznose 174,9 milijuna eura. Tijekom ove godine koprivnička kompanija, dio grupacije Podravka proširila je svoj portfelj dermatološkom linijom proizvoda “Belupo Skin Solutions”. U strategiji razvoja dermatologija ima ključno mjesto. “Do kraja godine na globalnom tržištu ne očekujemo značajne promjene”, poručuju iz Belupa. U prošloj godini najprodavaniji bezreceptni lijekovi kompanije bili su Lupocet i Neofen te Silymarin, lijek za jetru, dok su među receptnim lijekovima to lijekovi za živčani i kardiovaskularni sustav. I u Belupu smatraju da bi se troškovi pročišćavanja komunalnih otpadnih voda trebali pravedno podijeliti kako proizvođači ne bi snosili nerazmjerno opterećenje.
“Samo tako možemo istovremeno očuvati dostupnost ključnih lijekova i postići visoke ekološke standarde”, kažu u Belupu. Podružnice međunarodnih farmaceutskih tvrtki Roche i Hospira (Pfizer) na listi su pali u odnosu na lani – Roche za 11 mjesta, na 175. poziciju, a Hospira za 36 mjesta na 199. poziciju.
Novo Nordisk se, prateći globalnu eksploziju rasta svojeg matičnog poduzeća, na krilima Ozempica uspeo za čak 43 mjesta i dospio na 335. poziciju. Rast prihoda iznosio je 22,68 posto s 48,3 milijuna eura na 59,3 milijuna eura. Iz Novo Nordiska kažu da su njihova ključna područja dijabetes, debljina, hemofilija i poremećaj rasta. Ove godine na hrvatsko su tržište doveli i svoj drugi lijek koji se koristi u liječenju debljine, Wegovy.
“Hrvatska je jedna od prvih zemalja u regiji u kojoj je lijek postao dostupan”, naglašavaju u Novo Nordisku. Veterinarska Genera, danas dio grupacije Dechra, zauzela je 421 mjesto, što je za 29 mjesta bolje nego lani uz rast prihoda od 14 posto sa 41,4 na 47,2 milijuna eura.
Na začelju liste nalazi se nova kompanija, Optimapharm koja se bavi kliničkim istraživanjima lijekova, a osnovali su je Gordana Gregurić Čičak i Igor Čičak koji je danas na čelu Provectus Capital Partnersa, konsolidatora u hrvatskom privatnom zdravstvu. Kompaniju su prodali američkoj tvrtki za upravljanje imovinom Rohatyn Grupi prije pet godina. Danas posluju u 26 ureda i provode klinička istraživanja lijekova za liječenje raka, živčanog sustava, infektivnih te kardio-endokrinološko metaboličkih bolesti. Zapošljavaju 500 ljudi.
