Hrvatska će vjerojatno morati zatražiti od UNESCO-a da ono formira povjerenstvo koje će provesti "reaktivni monitoring" kako bi se utvrdilo jesu li se stvorili uvjeti da se Plitvička jezera premjeste na listu ugrožene svjetske prirodne baštine što bi bila prava nacionalna katastrofa, upozorava Uprava Javne ustanove NP "Plitvice".

Naime, u jednom od UNESCO-ovih dokumenata "sa zabrinutošću je zapaženo" da je na Plitvicama značajno širenje turističkih kapaciteta i da Uprava lokaliteta uopće ne sudjeluje u izdavanju građevinskih dozvola, jer postoji problem nadležnosti za njihovo izdavanje, zbog čega od 2014. buja razvoj turističkih kapaciteta i sadržaja što je potencijalna opasnost za zaštićene vrijednosti.

UNESCO zahtijeva od države da predoči najnovije izvješće o stanju zaštite Plitvica do iduće sjednice, koja će biti održana u veljači 2017., a ono treba sadržavati i analizu građenja, Prostornog plana iz 2014., uvjeta izdavanja građevinskih dozvola, plan ograničavanja turističke eksploatacije i Stratešku procjenu utjecaja na okoliš.

Ministar zaštite prirode Slaven Dobrović naglašava da će u fokusu monitoringa biti prekomjerna izgradnja ili apartmanizacija, koju omogućava Prostorni plan koji je 2014. usvojen u Hrvatskom saboru uz negativnu ocjenu Državnog zavoda za zaštitu prirode (DZZP), što pak znači, kaće Dobrović, bez poštivanja mišljenja struke.

Također treba sagledati i problem prekomjernog posjećivanja Plitvica, "jer kad bi nastavili s ovakvom izgradnjom i brojem posjetitelja, kao unatrag deset godina, ubrzo bi se suočili s trajno nepopravljivim stanjem", smatra Dobrović te najavljuje "vrlo odlučne korake".

Upravni odjel za graditeljstvo Ličko senjske županije je, prema riječima župana Milana Kolića, na području NP Plitvička jezera izdao ove godine "samo tri građevinske dozvole, tijekom 2014. i 2015. izdane su 23 dozvole", te Kolić smatra da je "održivi razvoj važan, ali i da ljudi imaju gdje i od čega živjeti".

Zamoljen da to komentira kao i novo naselje "Plitvice Selo", koje ima puno postelja unutar granica Parka, a nalazi se u slivu jezera, Novosel je rekao da je "očito da Prostorni plan područja posebnih obilježja NP Plitvička jezera nije u nacionalnom javnom interesu, naprotiv, potpuno mu je suprotan".

"Nama je sporan način donošenja građevinskih dozvola kroz koje se dopuštala rekonstrukcija objekata s 20 ili 30 na 200 ili 300 četvornih metara. Problemi su počeli 2006., kada su poslovi prostornog planiranja preneseni s Ministarstva graditeljstva na regionalnu samoupravu", izjavio je ravnatelj JU NP Plitvička jezera Anđelko Novosel.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Dodao je kako je prostorni plan prošao tri javne rasprave, na sve tri su podnijete detaljne primjedbe i od strane Javne ustanove i od Državnog zavoda za zaštitu prirode, ali gotovo ništa od primjedaba nije bilo prihvaćeno.

"Unatoč tome tadašnja ministarstva za zaštitu prirode i graditeljstva dala su 2014. suglasnost na prostorni plan, Hrvatski sabor ga je prihvatio i on već daje negativne učinke, tim prije što je još 2013. Javna ustanova izuzeta iz postupka izdavanja građevinskih dozvola. Nismo više stranka u postupku i nemamo uvida u to koliko se i kakvih dozvola izdaje", ustvrdio je Novosel.

Akcijskim planom upravljanja posjetiteljima odvratiti pozornost s jezera na okolne prirodne vrednote

Najavio je Novosel izradu "akcijskog plana upravljanja posjetiteljima", kroz koji će se turistima skrenuti pažnja na druge okolne vrednote koje valja posjetiti, da bi se smanjilo opterećenje na sama jezera, jer je jedini izlaz u smanjenju broja posjetitelja na samim jezerima, kojih je sada godišnje oko 1.350.000, u pojedinim danima ljeta i po nevjerojatnih 15.000.

"Namjera nam je uspostaviti veze s okolnim nacionalnim parkovima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima, da se povežemo i promoviramo kras kao specifične morfološke vrijednosti i ljepote, kao i njegovu bioraznolikost. Plitvice, Baračeve špilje, NP Sjeverni Velebit, NP Paklenica, Park prirode Velebit, Špiljski park Grabovača i Cerovačke pećine, sve je to moguć tim partnera, iako to u biti nije velik prostor, te nas je lako povezati u prsten zaštićenih područja, s tim da bi se turizam trebao događati u tom međuprostoru, a ne u samim parkovima, rekao je Hini Novosel.

Sada glavnina posjetitelja dolazi direktno na jezera, na šetnice uz vodu i preko mnogobrojnih vodotokova, a nedovoljno primjerice na poučnu stazu dugu 37 kilometara, sve u zoni stroge zaštite, ali na šumovitom prostoru. Nju obilaze samo istinski zaljubljenici u prirodu, ne turisti kojima je najvažnija atraktivna fotografija s Plitvica, kaže Novosel.

Podsjeća dalje da su za potrebe akcijskog plana za upravljanje posjetiteljima procjenu stanja posjećivanja 2014. dali najveći svjetski autoriteti za fenomen posjećivanja zaštićenih područja, s preporukom UNESCO-a, Stephen F. McCool i Paul F.J. Eagles, ali će se po njihovim smjernicama tek sada sačiniti "akcijski plan upravljanja posjetiteljima".

Najvažniji dokument, "Plan upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera" na snazi je od 2007., na rok od deset godina, što znači da najkasnije iduće godine treba usvojiti novi Plan upravljanja, a budući da je sličan proces i za Plan upravljanja i za Akcijski plan upravljanja posjetiteljima, radit će se paralelno i trajat će oko godinu dana.

Osim onog što može Javna ustanova učiniti sama, važno je da država, Hrvatske vode i ministarstva riješe problem vodoopskrbe i odvodnje. Po međunarodnim konvencijama o upravljanju prirodnom baštinom neprihvatljivo da se jezero Kozjak koristi kao vodocrpilište, a po zakonima RH jedino zakonito rješenje je da vodoopskrbu i odvodnju preuzmu komunalna poduzeća, a ne Javna ustanova, kao sada.

"Stanje je takvo da na Plitvicama nitko nema koncesiju, ali se voda eksploatira. UNESCO je davno tražio da se izmijesti vodocrpilište s Kozjaka i sada smo u fazi prijenosa tog sustava na komunalno poduzeće. Imamo apsurd da je štićeno dobro sa svjetske liste ujedno i veliki zagađivač. Rastovača, naselje koje može biti primjer svima po održivom razvoju i umjerenosti izgradnje, dobila je za nagradu, da budem ciničan, sedamnaesto jezero, smrdljivo, što je sramotno", rekao je Novosel.

Naglasio je da se na rješavanju tog problema radi s Hrvatskim vodama i da postoji do konačnog rješenja plan za gradnju više kolektora na više mjesta, gdje bi trebali biti manji pročistači, privremeni, da se barem dio otpadnih voda pročisti i do izgradnje pravog pročistača smanji utjecaj na okoliš.

"Zaista bi bilo sramotno za Plitvice da ponovno dođu na listu ugroženog dobra, kao u razdoblju od 1991. do 1998. godine, jer sada nemamo ratno djelovanje, čak smo i članica Europske unije, te se jednostavno ne smije dogoditi gubitak postojećeg statusa. To je moguće ako s planova upravljanja nacionalnim parkovima politika u potpunosti digne šape i upravljanje ustupi struci, zaključio je Novosel uz tvrdnju da je "nevjerojatno" da je on prvi prirodoslovac među svim dosadašnjim ravnateljima NP Plitvička jezera od osnutka.

Dodaje da treba razumijeti da biti premješten na listu ugrožene svjetske prirodne baštine nije trajno stanje, sva dobra na toj su listi privremeno, na vremenski rok definiran mjerama koje treba provesti, a potom slijede samo dvije mogućnosti, ili se svjetsko dobro potpuno briše s UNESCO-ve liste ili se vrati na redovitu listu.

Kako se može pročitati u stručnim člancima Hrvatskog geološkog društva Plitvička jezera, koja zauzimaju površinu od 297 kvadratnih kilometara, na zaravni nadmorske visine 650-900 m, između planina Lička Plješevica (1640 m) i Mala Kapela (1280 m), u području Dinarida, na granici kontinentalne i primorske klime, imaju šesnaest jezera koja pokrivaju deset posto područja Parka, a njihov temeljni fenomen su sedre koje na vodotocima formiraju barijere i time slapišta.

Sedre su rezultat složenih procesa taloženja i otapanja vapnenca, a ti procesi zahtijevaju specifične klimatske uvjete, od osobite su važnosti temperatura, količina vlage i fizikalno-kemijska svojstva jezerske vode. Po činjenici da imaju godišnji prirast barijera od prosječno 13 milimetara Plitvice su rijetki fenomen.