Svjetska energetska kriza, cijene nafte, ali i modernizacija Rafinerije Rijeka, dekarbonizacija i zelena tranzicija teme su o kojima je u podcastu „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ govorio operativni direktor Rafinerije i marketinga u INA-i Goran Pleše. Kaže da je globalna energetska kriza postala vrlo ozbiljna. „Stanje se mijenja od ožujka kad je počeo rat u Iranu. Imamo i rat u Ukrajini koji isto ima velik utjecaj, Ukrajinci su bombardirali veliki broj ruskih rafinerija i Rusija se iz neto izvoznika dizela pretvorila u neto uvoznika. Zadnjih dana mogli smo čuti da je blokiran cjevovod koji siječe Arapski poluotok. Tako da se puno toga nataložilo i situacija je sad ozbiljna, pogotovo jer su od ožujka praktično iscrpljene sve zalihe. Svi su na minimumu. Nafte još uvijek ima dovoljno, ali bilo kakav daljnji poremećaj može dovesti do veliki problema, tržište bi ga teško izdržalo“, kaže Pleše.

Ocjenjuje da pritom Hrvatska dobro stoji iz nekoliko razloga. „Prvo, sada smo modernizirali riječku rafineriju, tako da praktički cijelo hrvatsko tržište možemo opskrbiti iz rafinerije. Drugo, mi petnaestak posto nafte još uvijek proizvodimo u Hrvatskoj i više od 20 posto plina. Isto tako, mi smo otvoreni na more, tako da je Hrvatska tu u dobroj situaciji, ali nikako nismo izolirani od ostatka tržišta“, ističe Goran Pleše.

Ocjenjuje da je najveći trenutni izazov za Hrvatsku nabaviti dovoljne količine nafte. „Jedna od zanimljivih stvari koja se dogodila zadnjih nekoliko mjeseci jest da je došlo do velikog raspona između tržišta nafte i naftnih derivata. Trenutno su naftni derivati, pogotovo dizel, teže dostupni i skuplji u odnosu na naftu. Baš zato su rafinerijski kapaciteti važni“ – kaže operativni direktor riječke rafinerije.

Komentirao je ocjene koje se mogu čuti u dijelu stručne javnosti da bi Hrvatska, upravo zato što ima rafineriju mogla, imati jeftinije gorivo. „Razumijem te tvrdnje, ali mislim da nije baš sasvim tako jer to bi značilo da sve zemlje koje imaju svoje rafinerije trebaju imati jeftinije gorivo pa nemaju, uključujući i Ameriku koja je samodostatna. Imaju dovoljno rafinerijskih kapaciteta, mogu sami proizvesti dovoljno nafte, pa svejedno nemaju jeftino gorivo, teško se izolirati od svjetskog tržišta“, napominje.

Regulaciju cijena koje svojim mjerama provodi hrvatska vlada smatra opravdanim, ali i dugoročno neodrživim. „Onda bi krizu riješili na način da bi naprosto sve vlade svijeta umjetno spustile cijene i ne bi problema bilo. To tako ne funkcionira. Visoka cijena znači da proizvoda nema, da je nedostupan“, upozorava Pleše. Osim toga, smatra da bi dugoročna državna regulacija cijena imala negativne posljedice po tržište. „Povećao bi se rizik od nestašice. Jer prvo što bi se s regulacijom dogodilo jest da bi se svi igrači osim INA-e povukli. Zašto bi bilo tko, tko nije i jedini igrač na hrvatskom tržištu, poslovao po reguliranoj cijeni ako je ona ispod tržišne. On sa svakim barelom ili tonom gubi. On će se povući s tržišta. Drugo, veća cijena je signal da se i potražnja malo dovede pod kontrolu. Ako nema tog signala, građani će trošiti jednako kao i prije“, napominje Goran Pleše.

U podcastu je govorio i o dovršetku modernizacije rafinerije u Rijeci, zaštiti od onečišćenja Kostreni, novoj luci u Bakarskom zaljevu, zelenom vodiku kao gorivu budućnosti, transformaciji INA-e iz naftne u energetsku kompaniju…

Podcast „Poslovni svijet s Ilijom Jandrićem“ gledajte u petak u 20 sati na YouTube kanalu Poslovnog dnevnika ili slušajte idući tjedan na platformi MixCloud.

CHANGE MAKERS 2026.

Od ruba bankrota do rasta: Lideri otkrivaju kako se mijenjaju velike kompanije

Neplaćeni računi

83 posto hrvatskih tvrtki ima isti problem: Kupci kasne s plaćanjem, a posljedice se šire cijelim lancem