Večernji list petu godinu zaredom organizirao je tematsku konferenciju posvećenu učincima ekonomske i fiskalne politike na ukupne gospodarske tokove. Ovogodišnja konferencija “Hrvatska kakvu trebamo” pod nazivom “Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva” održana je u poslovnom sjedištu Podravke u Koprivnici.

U 2023. rast 0,7 posto

Okruženje je vrlo izazovno, a o tome kakva nas budućnost očekuje govorili su ugledni poduzetnici i političari. Svoje viđenje dao je i premijer Andrej Plenković.

Okolnosti u kojima gospodarstvenici rade izuzetno su zahtjevne. Nalazimo se u kontekstu nekoliko isprepletenih kriza koje zahtijevaju snažan odgovor države i gospodarskih subjekata. Politika Vlade i moj osobni cilj su držati tri temeljne točke u fokusu. Prvo, zadržati političku stabilnost.

Drugo, zadržati socijalnu koheziju u društvu unatoč krizama, da društvo kroz načelo solidarnosti zadrži homogenost i zajednički prebrodi period u kojem se nalazi.

Treći je fokus izbjeći socijalnu frakturu, kad se dio građana osjeća bespomoćno, kad su im primanja niska, kad ne vidi perspektivu i kad lošu poziciju nastoji realizirati na način koji nije u skladu s demokratskim metodama – rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodu. Plenković je u govoru naglasio i tri točke: osnaženu ulogu države u zaštiti gospodarstva, veću otpornost društva za postizanje standarda i konkurentnosti te dublju ekonomsko-energetsku integraciju Hrvatske u europski kontekst.

Ovakva kriza je pokazala da postoji samo jedan akter koji je tu da pomogne svima kad treba, a to je država – kazao je i iznio neke od planova za naredno razdoblje: – Nije nebitno da u ovim okolnostima Hrvatska uspijeva imati rast, po našoj projekciji, od 5,7% u 2022. To je signal da osiguravamo rezervu za eventualne nove krize pred nama. To nije baš što smo planirali prije par mjeseci, nego puno više. U našoj ekonomskoj politici vodit ćemo računa da naši paketi mjera budu adekvatni ugrozi. Izdvojeno je 26 milijardi kuna, što je jedan od najvećih paketa u EU prema boju stanovnika, koji građanima osigurava mir tijekom zime. Očekujemo da inflacija u 2023. padne na oko 6%, to je izrazito bitno i za psihološki osjećaj u društvu.

Uskoro će na savjetovanje dodatni porez na dobit, kako bi se pravednije podijelio teret krize. To nije udar na gospodarstvo, nego mjera kojom ćemo točno vidjeti tko je u vremenu krize profitirao više nego što je normalno – rekao je premijer najavivši rast u 2023. od 0,7%.

Vujnovac: Štednja i oprez

U sklopu konferencije održana je i zanimljiva panel diskusija pod nazivom ‘Pokretači gospodarstva u vrijeme krize – kakva nas budućnost očekuje?’, a raspravljali su predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić i predsjednik Uprave ENNA grupe Pavao Vujnovac, a moderator je bio Mislav Šimatović, zamjenik glavnog urednika VL-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Na pitanje je li realna projekcija rasta gospodarstva za manje od 1% Dalić je istaknula: “Sporiji rast je svakako realan, ali treba svakako istaknuti kako mi imamo i vlastitih aduta, nadam se da ćemo ih iskoristiti. Jedan od najvažnijih su europski fondovi kao golem financijski potencijal na raspolaganju. Dinamika korištenja i ulaganja u investicije mogla bi pad ublažiti. Europska sredstva za modernizaciju mogu biti jedan od osigurača kako ublažiti pad.” Dinko Lucić je istaknuo kako možemo biti sretni zbog projekcije rasta.

“Najava investicija je dobra vijest i za sve banke i za sustav. U ovom pristupnom periodu u prelasku na euro povećat će se likvidnost banaka. Tako da će sredstva biti dostupna, međutim svakako bi naglasio važnost omotnice od 25 milijardi eura, i tu treba dati kredite Vladi koja se izborila za jedan tako značajan paket.” Pavao Vujnovac pozvao je na oprez i štednju u 2023.

“I opskrbljivači i mi kao dobavljači moramo dobiti okvir koji će nam definirati buduće razdoblje. Energetska industrija je sada posebno u velikim problemima, banke nisu tu toliko elastične. Plan za iduću godinu je vrlo kompleksan.” U priči o otpornosti koju je gospodarstvo pokazalo u pandemiji Emil Tedeschi je istaknuo: U Hrvatskoj nije falilo hrane, nije falilo lijekova. Pokazale su se naše snage. Mi smo prvu COVID godinu kao društvo uz pomoć hrvatske Vlade prošli sjajno. Nažalostm danas se pandemija čini kao bitno jednostavnija kriza nego ova kriza koja je pred nama.