Država će mađarskom Molu isplatiti 184 milijuna dolara uvećano za zateznu kamatu po presudi u arbitraži pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID) u slučaju Ina-Mol.

Iako je takvo postupanje bilo očekivano već prije pola godine kada je presuda u korist Mola usvojena, a i iznos za tu namjenu predviđen i u okviru proračuna, Vlada je zatražila mišljenje pravnih stručnjaka, te DORH-a. Oni su zaključili da je plaćanje kazne oportuno, a upozorili su i da bi neisplata povukla i sankcije.

Preduga pravna bitka
Po pitanju ništetnosti ugovora s Molom, tim profesora pravnih fakulteta iz Rijeke, Zagreba, Osijeka i Splita (Ivana Kunda, Eduard Kunštek, Boris Ljubanović, Saša Nikšić i Anita Kurtović Mišić) sugerirao je Vladi da presuda županijskog suda u Zagrebu u slučaju Sanader-Hernadi koju je potvrdila presuda Vrhovnog suda RH ne proizvodi učinke u odnosu na ugovore s Molom, a ne postoji nadležnost suda Republike Hrvatske za odlučivanje po tužbi protiv Mola i poništenja tih ugovora.

Mišljenja pravnih stručnjaka analizirao je i Savjet za Inu, na čijem je čelu predsjednik Vlade Andrej Plenković, a sudeći prema kratkoj objavi, dao je u zadatak nadležnom ministru gospodarstva i održivog razvoja Davoru Filipoviću, uz suport ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice, da se ide u nastavak pregovora s Mađarima oko izvršenja obveza iz pravorijeka ICSID-a, ali u kontekstu rješavanja širih odnosa s Molom i uvođenja novog modela korporativnog upravljanja Inom.

U Vladi su očito zbrojili da na pravnu bitku oko međudioničarskog ugovora i za vraćanje pozicija u vlasničkoj strukturi najvećeg nacionalnog poslovnog subjekta valja posezati u blagajnu, a to i iziskuje vrijeme, te da ostaje puno brži i važniji prostor za djelovanje, kroz mijenjanje načina upravljanja Inom.

Ta se tema već otvorila s izbijanjem tzv. plinske afere i slučaja Škugor potkraj rujna prošle godine. Tada se iskristaliziralo da su strukture upravljanja posložene tako da poslovne odluke donose niže strukture, uglavnom u ingerenciji Mola.

Nakon što su zbog afere mađarski članovi uprave podnijeli ostavke, te su imenovani posve novi članovi uprave oba glavna dioničara, najavljeno je da slijede i pregovori oko promjene načina upravljanja, kroz koje hrvatska država namjerava ojačati svoje pozicije.

No o pregovaračkim timovima i pregovorima nema informacija, a posljednje što se čulo na tu temu bilo je da se pregovara o utvrđivanju okvira za pregovore, o čemu su razgovarali ministar Filipović i glavni izvršni direktor Mola Jozsef Molnar.

Što su glavni principi hrvatske strane i koliko duboko će pregovori zahvatiti pitanje odnosa dvije strane u vlasničkoj strukturi, čiji su interesi u upravljanju Inom različiti, zasad se još čuva od javnosti.

Osim za pregovaračkim stolom, s Molom će se i dalje nastaviti viđati i u pravnim postupcima, jer je Mol nakon odluke ICSID-a podigao novu tužbu protiv Hrvatske radi naknade za ugljikovodike, tražeći da mu se nadoknadi financijsku štetu koja mu je nanesena povećanjem iznosa naknade, a odnosi se na razdoblje od 2011. do 2015.

I ugljikovodici u paketu
Pravnu pomoć za taj slučaj još u studenome je zatražio DORH, a ministar Davor Filipović već je tada kroz komentar naznačio mogući slijed događaja, kazavši kako su “razgovori uvijek mogući”.

Očito će i taj slučaj biti dio paketa u razgovorima s Mađarima. Zahtjev Mola da se uz isplatu štete po presudi ICSID-a, hrvatska država i službeno ispriča, i to na tri jezika, Savjet nije niti spomenuo, ostavivši to za sferu politike, čemu to pitanje i pripada.